autograf.hr
novinarstvo s potpisom
UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!
Ne čudite se ako sretnete Ostapa Bendera kao menadžera
Mišo Milun
Kada je pao Berlinski zid i s njim socijalistička društvena uređenja Istočne Evrope, učinilo mi se da će u povijesti nestati i knjige koje su na maestralan način opisivale ta društva.
Među njima, meni je najdraži bio roman ”Zlatno tele” Iljfa i Petrova. Za one koji nisu čitali, a takvih je vrlo malo među nama rođenima oko polovine prošlog stoljeća, treba kazati da je glavni lik romana Ostap Bender, velik kombinator sa snovima o bogatstvu koje želi oteti ratnom profiteru, šverceru i financijskom muljatoru, tajnom milijunašu Aleksandur Ivanoviču Korejku.
On svoje bogatstvo čuva u koferu koji premješta s jedne na drugu staničnu garderobu. Korejko, baš kao i Ostap, na sve načine koristi slabosti društvenog uređenja SSSR-a kako bi ostvario svoje planove. Pri tome je Korejko daleko brutalniji u kršenju zakona od Ostapa koji nastoji izbjeći opasne točke kaznenog zakona.
Uz Ostapa u potrazi za Korejkom putuju još tri lika, od kojih bih za potrebe ovog teksta izdvojio samo Mihajla Semjueloviča Panikovskog, nesretnog ”sina” poručnika Šmita koji preživljava zahvaljujući sitnim krađama, a one često završavaju batinama što bi mu ih udijelili gnjevni seljaci u zaštiti svojih gusaka. Guska je bila ptica o kojoj je sanjao u svojim često gladnim snovima.
To je djelo u svakodnevni govor unijelo ime Ostapa Bendera kao sinonim za prevaranta te nekoliko sintagmi među kojima je najpopularnija ”Ideje naše, benzin vaš”. Zvuči poznato, zar ne?
Roman je toliko dobar da sam ga desetljećima iznova čitao i svaki put se od srca smijao. Iako sam živio u drugačijem socijalizmu, mnogo toga mi je bilo lako shvatljivo i zbog toga duhovito. Često sam se pitao bi li, na primjer, neki Englez ili Nigerijac mogao isto tako uživati u toj knjizi. Ili pak bilo tko drugi, bez ikakva iskustva života u okvirima planske privrede, unutar kojih život buja i pritišće zidove propisane zbilje.
I tako, kada je svega toga nestalo, pomislio sam da je ”Zlatno tele” izgubilo svaku aktualnost, a tim i publiku te via facti odlazi na ”smetlište povijesti”, da upotrijebim slavnu rečenicu iz jednog drugog davnog razlaza.
Krajem osamdesetih, a naročito nakon prvih višestranačkih izbora, u naše su živote ušle dionice, obveznice, fondovi, krediti s promjenjivim kamatama, privatizacija… Ukratko, u živote nam je ušetao kapitalizam, a na nj se nadovezao rat.
Te su dvije pojave sinergijski pomogle stvaranju novog sloja društveno privilegiranih građana koji su na raznorazne načine stjecali vlasništvo nad nekad društvenim dobrima. Nakon tridesetak godina ta se klasa konsolidirala kroz poduzetništvo u najširem smislu i/ili kroz politiku.
Nekidan sam uzeo u ruke ”Zlatno tele”, s izvjesnom ga nostalgijom prelistao i odjednom shvatio da roman nije nimalo izgubio na aktualnosti. Istina, glavni likovi ponešto su promijenili okolnosti i modalitete djelovanja.
Korejko se umnožio kloniranjem i nije više sakriven iza lika skromnog računovođe najnižeg platnog razreda. Dapače, danas on djeluje javno, nastupa na televiziji, kontrolira medije, daje značajne izjave o budućnosti ekonomije i društva.
Možemo ga sresti kao važnu osobu u nekim ministarstvima i u velikim državnim firmama. Povremeno poneki od klonova strada, ali to baš ne napravi veliku štetu Korejku, jer i bez moćne pozicije stečeno bogatstvo uglavnom ostaje netaknuto.
Ostap Bender i dalje pokušava oteti dio bogatstva izbjegavajući direktan sudar sa zakonom. Ovog puta on ne otima Korejka, nego mu ili služi ili s njim surađuje i hrani se na istom supstratu kao i on. Ne čudite se ako ga sretnete kao menadžera u nekoj državnoj dioničarskoj firmi ili na čelu neke od mnogobrojnih agencija.
S druge strane sve veći broj građana kreće ”nepouzdanim putem Panikovskog”. Jer, živjeti se mora, a benzin vam je već ukraden.
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.
• Majkama bi trebalo prepustiti upravljanje svijetom
• Političarima i uz javnu sramotu godi titula doktora znanosti
• O plinu, Vladi, odgovornosti i izborima
• Ansichten eines Clowns ili Razmišljanja jednog klauna
• Kultura zaborava poraza i pamćenja pobjeda
• Djeca se pitaju čemu sve to, a jasnog odgovora nema
• O izgubljenom vremenu
• U Splitu rastu djeca koja vjeruju da je mrziti ljude vrlina
• Nekoliko značajnih postignuća u fizici u 2022. godini
• Domoljub daruje trosjed, noću: ostavi ga uz cestu
> Svi tekstovi ovog autora
Oznake: Berlinski zid, Istočna Evropa, Mišo Milun, Relacije neodređenosti, SSSR
DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA
ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
vrijeme i suodgovornosti
Donacije
Cigle
ekumena
javni servis
prometej
argentinski roman
povratak adolfa pilsela
u što vijerujemo
fraktura 1
