autograf.hr
novinarstvo s potpisom
UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!
KGK nema pojma o decentralizaciji i govori potpune besmislice
Tihomir Ponoš
Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović svoj je putujući ured privremeno doselila u Slavonski Brod. Taj njen putujući ured, odnosno izmještanje kako to predsjednica Republike naziva, sasvim je zgodna stvar.
Uglavnom nikoga ništa ne boli, nikome ne smeta, Grabar-Kitarović se obavijesti o stanju u županiji, ekonomskom i demografskom pokazateljima, o razvojnim planovima i važnosti novaca iz europskih fondova, dignu predsjedničku zastavu ispred zgrade županije njoj u čast, a ta izmještanja su joj lijepa prilika da neprestance bude na terenu u kampanji.
U ovotjednom slavonskobrodskom slučaju, prilikom dizanja zastave Grabar-Kitarović osvrnula se i na nešto o čemu političari vole zboriti, mnogo manje djelovati, govorila je o decentralizaciji.
Hrvatskoj su potrebni daljnji, ciljani iskoraci u decentralizaciji – poručila je predsjednica Republike i zaključila da svaka mudra država vodi regionalno diferenciranu investicijsku i demografsku politiku. Decentralizacija je jedna od omiljenijih tema Grabar-Kitarović
– Hrvatskoj su potrebni daljnji, ciljani iskoraci u decentralizaciji – poručila je predsjednica Republike i zaključila da svaka mudra država vodi regionalno diferenciranu investicijsku i demografsku politiku. Decentralizacija je jedna od omiljenijih tema Grabar-Kitarović.
Kada je u kolovozu 2015. godine, u prvoj godini mandata, ured izmjestila u Split zaključila je da time doprinosi decentralizaciji. Naravno da je ta izjava besmislica i bilo bi zanimljivo znati što o takvom vidu decentralizacije misli primjerice Ivan Koprić s Katedre za upravnu znanost Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Predsjedničina izjava o daljnjim, ciljanim iskoracima u decentralizaciji je promašena i to iz jednostavnog razloga.
Ona spominje daljnje iskorake u decentralizaciji, što podrazumijeva da su neki koraci već provedeni, a stvarnost je ta koja predsjednicu demantira.
Dovoljno se prisjetiti prošloga tjedna objavljenih rezultata istraživanja ”Stanje i budućnost decentralizacije u Hrvatskoj” i shvatiti da je takav stupanj decentralizacije, ali i takav način funkcioniranja jedinica lokalne samouprave (općina i gradova) jedan od razloga zašto je Hrvatska u stanju kakvom jest, između pesimističnog i jadnog.
Predsjedničina izjava o daljnjim, ciljanim iskoracima u decentralizaciji je promašena i to iz jednostavnog razloga
Da decentralizacija nije zrela za daljnji korak jasno je zna li se da je samo šest posto jedinica lokalne samouprave preuzelo decentralizirane funkcije (zdravstvo, obrazovanje, vatrogastvo, socijalna skrb, održavanje javnih cesta, izdavanje građevinskih dozvola).
Da ni prvi korak nije sazrio i da on zapravo nikad nije učinjen jasno je zna li se podatak da 32 posto jedinica lokalne samouprave obuhvaćenih istraživanjem ne želi provesti ni jednu decentraliziranu funkciju, a 58 posto nije provelo ni jednu decentraliziranu funkciju. Pitanje je vrlo jednostavno – kome je uopće služila, koja je bila svrha i dosadašnjih iskoraka u decentralizaciji, počevši od onog prvog 2001. godine.
Od decentralizacije, nasuprot željama predsjednice Republike, neće biti ništa, jasno je svakome tko je čitao Program Vlade za mandat 2016. – 2020. koji je premijer (tada mandatar) Andrej Plenković predstavio u Saboru u listopadu 2016. godine.
Decentralizaciju se može pronaći u tragovima, a kada ju se i pronađe (spominju se fiskalna decentralizacija, decentralizacija zdravstva) nikome nije jasno o čemu je riječ, a ta je nejasnoća predivno definirana tvrdnjom ”procesom decentralizacije Vlada će smanjiti razinu centraliziranosti”.
Teško da bi i Grunf to tako mudro sročio.
Decentralizacija je neželjeno dijete hrvatskoga društva i politike. O tome je Koprić govorio protekloga tjedna ustvrdivši da decentralizaciju ne žele ni građani, ni političari.
I rezultati decentralizacije mu daju za pravo. Nitko ne želi izgubiti svoj mali feudalni posjed kojega zove općinom, iako na tom feudalnom posjedu ne može raditi ništa, čak ni zapošljavati rođake preko veze jer mu je posjed toliko mizeran.
Kada je u kolovozu 2015. godine, u prvoj godini mandata, ured izmjestila u Split zaključila je da time doprinosi decentralizaciji. Naravno da je ta izjava besmislica
I baš zato što nitko ne želi izgubiti svoj mali feudalni ništa se neće promijeniti, ma koliko ljudi, stanovnici tog feudalnog posjeda zbog toga izgubili.
I neće u tome pomoći danski primjer, više puta predstavljen i obrazložen u Hrvatskoj, neće ništa pomoći to što su Danci broj jedinica lokalne samouprave postepeno, u nekoliko desetljeća, sveli s 1.300 na 98, što su decentralizirali državu i što je to jedan od razloga efikasne države.
U Hrvatskoj efikasna država nije u modi jer kada je nastala bilo je važno samo da ”imamo Hrvatsku” nije bilo važno kakvu Hrvatsku.
(Prenosimo s portala Novog lista).
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM. HVALA! KLIKNITE OVDJE.
• Tursko "njet" na Baltiku
• Ivo Goldstein: Veličanje NDH je antisemitizam
• Putin je u samo nekoliko dana uništio sve što je gradio
• Lunapark s talibanima
• Erdoğan i ljudska prava
• Ta grozna zadarska noć
• Pavić i Kuščević u bespućima antireferendumske logike
• Zašto se čuditi biskupu koji ide u šumu s puškom?
• HDZ se ne miješa u etničko čišćenje Hrvata u BiH
• Pederi i lezbe: pazite se batine nadbiskupa Đure Hranića
> Svi tekstovi ovog autora
Oznake: Andrej Plenković, decentralizacija, Grunf, Ivan Koprić, Kolinda Grabar Kitarović, Slavonski Brod, Split, Tihomir Ponoš
DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA
ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
vrijeme i suodgovornosti
Donacije
Cigle
ekumena
javni servis
prometej
argentinski roman
povratak adolfa pilsela
u što vijerujemo
fraktura 1
