Institut porote u filmu ”12 gnjevnih ljudi” (1957.)

U filmu ”12 gnjevnih ljudi” prikazani su nedostaci porotnog načina donošenja odluka koji se analogijom mogu povezati na kritiku koju je još Cesare Beccaria uputio pitanju provedbe zakona od strane sudaca.

Beccaria je logičnim, humorističnim tonom argumentirao da tumačenje zakona ne može biti rezultat dobre ili loše logike suca, njegove lake ili otežane probave, njegovih raspoloženja ili odnosa sa strankom.

U filmu je očito da su svi porotnici, više ili manje, pod utjecajem činjenice da na ”najtopliji dan u godini” iscrpno raspravljaju i analiziraju o slučaju ubojstva i to u sobi u kojoj veći dio vremena nisu imali klimatizaciju (naknadno su upalili ventilator).

Lako je zamisliti da uslijed vrućine, znojenja, velike vlage, težine u zraku uoči nadolazeće oluje i od cigareta dimom ispunjene, zagušljive prostorije dolazi do stvaranja pretpostavki koje pogoduju nervozi, stresu i stavu ”hajdemo završiti s ovime i otići svojim pute”.

O porotnicima

Osim ovih općenitih, postoje i faktori svojstveni pojedinim porotnicima koji dovode u pitanje njihovu sposobnost da donesu razumnu odluku.

Tako porotnik 2 priznaje kako nikada do sada nije bio u poroti. Zaista je zapanjujuća činjenica da se u poroti mogao naći netko tko nikada nije obavljao tu zadaću i tko sada, prvi put u svojstvu porotnika, odlučuje o tome hoće li optuženik završiti na električnoj stolici.

Za očekivati bi bilo da će se slučajevi koji mogu završiti takvom nepovratnom i, povijest nam je pokazala, potencijalno pogrešnom odlukom, naći u (sigurnijim) rukama iskusnijih porotnika.

Daljnji problem koji porota ima utjelovljen je u predsjedavajućem porotniku (jury foreman, porotnik broj 1) kojemu nedostaju kvalitete vođenja na temelju kojih bi mogao usmjeravati raspravu i osigurati uvažavanje reda kojim ostali porotnici izlažu.

Umjesto toga, on većinu vremena pasivno prepušta da se stvari odvijaju ”same od sebe”. Konačan korak u (samo)potkopavanju njegova autoriteta predstavlja trenutak kada u frustraciji nudi drugom članu porote da preuzme položaj predsjedavajućeg.

Također, jasno je da je porotnik 10 ispunjen predrasudama koje mu uopće ne dopuštaju da se upusti u razmatranje optuženika koji mu se nalazi pred očima. Porotnik 10 ga, naime, već unaprijed prosuđuje i osuđuje tako što njegovoj osobnosti pridaje osobine/mane koje se stereotipno vežu uz etničku skupinu kojoj relevantan pojedinac/optuženik pripada.

Što se tiče porotnika 3, krajnje je upitna njegova sposobnost da donese hladnu, racionalno utemeljenu odluku u ovome slučaju, iako stalno proklamira kako se on strogo drži činjenica.

Pokazat će se da je u slučaju kada je na početku filma glasao za osudu kao i kad je na kraju filma glasao za to da optuženi mladić nije kriv bio vođen emocijama koje su proizlazile iz njegova disfunkcionalnog odnosa s vlastitim sinom.

Ono što je bitno istaknuti jest da je pri donošenju te konačne, na emocijama utemeljene odluke pod velikim psihološkim pritiskom porotnika 8. Porotnik 8 umješnom je manipulacijom i ad hominem kvalifikacijom porotnika 3 kao sadista koji uživa u tome da nekoga osudi na smrt uspio navesti porotnika 3 na agresivan ispad koji mu je potom odlično poslužio u nametanju vlastite agende.

Porotnik 8

Poseban dio teksta potrebno je posvetiti porotniku 8 koji je tehnikama emocionalne i intelektualne manipulacije uspio preokrenuti početni omjer 11:1 u korist osude na 12:0 u korist odluke da je optuženik nevin.

Najprije, krajnje je upitno bi li porotnik 8 u stvarnosti uopće mogao postati članom porote. Potencijalni članovi porote prolaze, naime, postupak screeninga čija je svrha izbjegavanje situacija da se u slučaju u kojem je moguć ishod električna stolica u poroti nađu osobe koje su po svojem dubokom uvjerenju protiv smrtne kazne.

Iako se u niti jednom trenutku nisu javile otvorene indikacije da bi porotnik 8 mogao u načelu biti protiv smrtne kazne, ipak autor ovoga eseja smatra da se vrijedi posvetiti ideji da je on u svome djelovanju mogao biti motiviran tim stavom.

Od samog početka, porotnik 8 nastojao je potaknuti kolege da razmotre vlastite stavove koje su iskazali prilikom preliminarnog glasanja i koji su tada išli u smjeru osude.

Načelno, to je u redu i korisno, međutim, problem je u tome što su svi dokazi (dvoje svjedoka, oružje kojim je počinjen zločin, slab alibi optuženog mladića, mišljenje vještaka) prelazili prag osnovane sumnje (reasonable doubt) da je mladić zaista zločinac.

Postavlja se pitanje je li moguće da je porotnik 8 iskoristio raspravu kao intelektualnu vježbu kojom će nastojati dokazati mladićevu nevinost, ali ne zbog pretjerane zainteresiranosti za istinu u konkretnom slučaju, već zato da bi pružio otpor sankciji smrtne kazne u načelu?

Postoji li i najmanja mogućnost da je porotnik u križarskom pohodu protiv smrtne kazne te da pritajeno, refleksno nastoji zaštititi optuženike kojima ta kazna prijeti bili oni krivi ili ne? Emocionalne i intelektualne metode manipulacije čine ga krajnje suspektnim u tome smislu.

Što se tiče emocionalne manipulacije, uz već spomenuti slučaj porotnika 3, treba istaknuti kako je porotnik 8 neprestano ukazivao na ”tužnu” sudbinu mladića koja je oduvijek bila ispunjena obiteljskim nasiljem, bijedom i tragedijom (otac u zatvoru, majka rano umrla).

U kontekstu ovoga slučaja kada je jedini mogući ishod plus (život) i minus (smrt) uzimanje u obzir olakotnih (i otegotnih) okolnosti je, koliko god to zvučalo neprirodno, nevažno s obzirom na to da pravično odmjeravanje kazne ne postoji jer se presuda svodi na dvije krajnosti; nije ubio oca i zato može živjeti; ubio je oca i zato i sam mora umrijeti.

Nadalje, primjer intelektualne manipulacije jest trenutak kada je porotnik 8 predstavio model noža koji je potpuno identičan onome kojim je počinjeno ubojstvo što je prema njemu trebalo indicirati da je ubojstvo mogao počiniti bilo tko, a ne samo mladić za kojeg se znalo da je već bio u posjedu takvog modela noža.

Još jedan primjer intelektualne manipulacije jest primjer kada porotnik 8, koristeći tlocrt stana u kojem je živio starac koji je svjedočio da je na stepenicama vidio mladića kako bježi s mjesta zločina, nastoji dokazati da starac nije mogao doći do ulaznih vrata na vrijeme i vidjeti mladića. Želeći potkrijepiti tu hipotezu, on oponaša starčevo šepanje i pri tome mjeri vrijeme koje mu je potrebno da prođe potrebnu udaljenost.

Problem jest u tome što porota može raspravljati na temelju činjenica, dokaza, iskaza i vještačenja provedenih na samome suđenju. Porotnicima nije dopušteno voditi paralelne istrage niti pribavljati vlastite dokaze. Oni ne mogu pretpostavljati da o slučaju znaju nešto više od svjedoka, odvjetnika, vještaka ili sudaca niti na temelju tog ”dodatnog” znanja mogu donositi odluke.

Pribavljanjem noža i šepanjem, porotnik 8 kompromitirao je cijeli postupak i to je bio trenutak kada je neodlučni predsjedavajući porotnik 1 morao obustaviti raspravu i raspustiti taj sastav porote.

Na kraju, već opisanim i daljnjim manipulacijama (tragovi naočala koji navodno diskvalificiraju drugu ključnu svjedokinju, buka vlaka koja je navodno spriječila razaznavanje zvukova u stanu u kojem se ubojstvo dogodilo) porotnik 8 uspio je spasiti vjerojatnog ubojicu vlastita oca od smrti te unatoč svim činjenicama slučaja koje ukazuju na suprotno, tome nekadašnjem osuđeniku maloljetnog suda, dokazanom recidivistu, kradljivcu auta i nasilniku koji u tučnjavi koristi noževe pružiti još jednu šansu da dokaže da je sve to ostavio iza sebe.

Naravno, jednako tako, moguće je da će mladić tu novu šansu iskoristiti da si podeblja već bogat dosje.

O postupku

Na ovome mjestu treba istaknuti da je sam postupak bio opterećen određenim nedostacima. Tako se pokazalo da je u fazi istrage mladić u noći kada je ubojstvo bilo izvršeno ispitan u kuhinji svoga stana od strane dvojice inspektora dok je tijelo njegova mrtvog oca još ležalo u dnevnoj sobi.

Očito je da je takav iskaz, bio mladić ubojica ili ne, nepouzdan jer se može uzeti da je u takvom trenutku i takvim okolnostima macabrea mladić bio pod prevelikim emocionalnim stresom da bi bio mogao racionalno razmišljati.

Problem je što je alibi koji je nastao u takvim okolnostima bio vrlo loš i opterećen nelogičnostima što je pridonosilo zaključku da mladić zaista jest ubojica. Uzimajući u obzir vrijeme i mjesto gdje je alibi iznesen, može se sumnjati u njegovu pouzdanost.

Kritika porotnog suđenja

Pored nedostataka pojedinih porotnika u filmu, kriteriji po kojima se porota sastavlja u sebi nose elemente koji bi se mogli pokazati problematičnima.

Pretpostavke da bi netko bio član porote u Sjedinjenim Američkim Državama su sljedeće: državljanin SAD-a, barem osamnaest navršenih godina, prebivalište u relevantnom sudskom okrugu barem godinu dana, zadovoljavajuće poznavanje engleskog jezika, izostanak diskvalificirajućih mentalnih ili fizičkih stanja.

Zaključak jest da u porotu može stupiti širok raspon ljudi različitih ekonomskih, obrazovnih, socijalnih i drugih pozadina. Pretpostavka jest da bi to laičko vijeće trebalo utjelovljavati i predstavljati dobru prosudbu i savjest kolektivne zajednice iz koje proizlaze.

Slična je i funkcija predstavničkih tijela u demokraciji; ona bi trebala proizlaziti iz šire zajednice te predstavljati i zastupati njezine interese.

Osnovna kritika demokracije i sastava predstavničkih tijela može se uputiti i sastavu porotnog vijeća. Ako se vodimo mišlju da je funkcija porote da, koliko je to moguće, predstavlja prosječnog stanovnika neke zajednice za kojeg se pretpostavlja da je uzoran sve dok se suprotno ne dokaže, tada se istovremeno moramo pomiriti s činjenicom da će, u slučaju Hrvatske, baza iz koje će proizlaziti glasačko tijelo ili članovi porote biti sačinjena od 27,4 posto stanovništva starijeg od 19 godina koje ima samo osnovnoškolsko obrazovanje ili uopće nema osnovnoškolsko obrazovanje (podatak iz 2014. godine).[i]

Ne ulazeći na implikacije koje ta statistika ima na rad i sastav hrvatskog parlamentarnog tijela, autor ovoga eseja smatra da je čin krajnje nepažnje, koja u kontekstu odgovornosti u pravnom smislu graniči s namjerom (Culpa lata dolo proxima), dopustiti da laici upitnih kompetencija imaju zadnju riječ u kazneno pravnim predmetima koji podrazumijevaju i izricanje najstrožih sankcija.

Što je s pravom na pošteno/pravično suđenje!?

Ostavivši na trenutak po strani opisane mane pojedinih članova porote prikazanih u filmu i nedostatke porote kao instituta općenito, u prikazanom slučaju do izražaja dolazi puno fundamentalniji problem; na materijalno-pravnoj razini čini se apsolutno nepravednim da su jedina dva moguća ishoda ovoga postupka (optužba za 1st degree murder) osuda na smrt ili proglašavanje optuženika nevinim.

Takvo crno/bijelo pojednostavljeno rasuđivanje ne ostavlja puno prostora (ili uopće) porotnicima da u procesu rasprave (deliberation) odmjere sve varijable koje bi, kada bi se stavile na vagu, pokazale koja je ispravna/pravedna sankcija ako se onkraj razumne sumnje (beyond reasonable doubt) pokazalo/dokazalo da je optuženik zaista kriv.

Također, na procesno pravnoj razini čini se da su porotnici svoju odluku dužni donijeti istoga dana nakon što dio postupka u kojem se iznose dokazi i u kojem nastupaju svjedoci, vještaci, odvjetnici i državni tužitelji bude završen. Takva vremenska ograničenost predstavlja dodatni i možda odlučujući stresor, uz one već ranije spomenute.

Vrijedi se zapitati ne zaslužuje li rasprava koja bi mogla završiti konačnom i nepovratnom odlukom da se netko pošalje na električnu stolicu sve vrijeme ovoga svijeta?

_______________________

[i] Vidi: B. V., ”Provjerite koliko Hrvatska ima visoko i niskoobrazovanih te gdje ih ima najviše”, Dnevnik.hr, 2014., dostupno na: https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/interaktivna-karta-provjerite-koliko-hrvatska-ima-visoko-i-niskoobrazovanih-te-gdje-ih-ima-najvise—318684.html#lmState=4540021:1 (4. lipnja 2023.)

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Gospodar prstenova – Fantazija u službi ekologije (2)
    •  Gospodar prstenova – Fantazija u službi ekologije (1)
    •  Fahrenheit 451 – Cenzura knjiga, kontrola misli
    •  Divni novi svijet – Distopija naša svagdašnja
    •  1984. – Rat je mir, sloboda je ropstvo, neznanje je moć
    •  Poricanje (2016.) – Historijski revizionizam i holokaust (3)
    •  Poricanje (2016.) – Historijski revizionizam i holokaust (2)
    •  Poricanje (2016.) – Historijski revizionizam i holokaust (1)
    •  Generacija X (1998.) – Mržnja kao pokretačka snaga ideologije
    •  Noćne kronike (2014.) – Patnja kao medijski proizvod

> Svi tekstovi ovog autora