autograf.hr
novinarstvo s potpisom
UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!
In memoriam Dubravka Ugrešić (1949. – 2023.)
Dubravka Ugrešić
(Foto: Vox Femine)
U Amsterdamu, koji joj je nakon 1990. godine dugo bio adresa, 17. ožujka je preminula hrvatska (i jugoslavenska, op. D.P.) književnica Dubravka Ugrešić (Kutina, 1949.).
Dubravka Ugrešić autorica je dvadesetak knjiga proze koje su obilježile hrvatsku i jugoslavensku književnu scenu sedamdesetih i osamdesetih godina: “Poza za prozu”, “Štefica Cvek u raljama života”, “Život je bajka” i “Forsiranje romana-reke”.
U devedestima nastavila je s objavom važnih romana koji su izlazili na engleskom i ostalim jezicima, kao i na hrvatskom: “Muzej bezuvjetne predaje”, “Baba Jaga je snijela jaje” i “Lisica”.
Dubravka Ugrešić posebno je bila produktivna, kritična i važna kao esejistkinja, a utjecaj eseja i fragmenta mogao se vidjeti i u njenim romanima. Posebno je važan njen esej o karaoke – kulturi iz knjige “Napad na minibar” (2010.).
S knjigama eseja “Američki fikcionar” i “Kultura laži” javila se ranih 90-ih nakon napuštanja Hrvatske, a u novom mileniju zaredali su “Zabranjeno čitanje”, “Ministarstvo boli”, “Nikog nema doma”, “Europa u sepiji”, “Doba kože” i “Tu nema ničega!”.
Dubravka Ugrešić bila je i scenaristica filmova Rajka Grlića “U raljama života” i “Za sreću je potrebno troje”.
Na književnoj sceni debitirala je 1971. godine knjigom za djecu “Mali plamen”, a za djecu objavila je još knjige “Filip i Srećica” te “Kućne duhove”.
Kao komparatistkinja i rusistkinja dvadesetak godina radila je u Institutu za teoriju književnosti pri zagrebačkom Filozofskom fakultetu, a rezultat toga rada su studija “Nova ruska proza” i antologija “Pljuska u ruci”, uređivanje djela Harmsa, Čehova i drugih.
Ona je i idejna začetnica i inicijatorica pokretanja kolektivnog rada na “Leksikonu YU mitologije”.
Dubravka Ugrešić napustila je Hrvatsku početkom devedesetih nezadovoljna promjenama u društvenoj i kulturnoj klimi nakon 1990. godine, osobnim problemima na poslu i napadima u medijima i javnosti, na primjer u tekstu “Vještice iz Rija”. O tome je pisala i u svojim knjigama.
Objava njenog zapaženog romana “Muzej bezuvjetne predaje” označila je svojevrsni povratak u glavnu struju hrvatske književnosti, nakon čega su njene knjige redovito objavljivali veliki hrvatski nakladnici.
Osim Nizozemske, živjela je i predavala u SAD-u, a njene knjige imale su međunarodni odjek. Ove godine spominjala se i kao kandidatkinja za Nobelovu nagradu za književnost. Mimo toga, Dubravka Ugrešić ima vrijedne nagrade kao što su NIN-ova za “Forsiranje romana-reke” ili nagrada T-portala za roman “Lisica”.
U književnom radu Dubravka Ugrešić pokazivala je iznimni literarni talent, književnu upućenost i širinu, dubinu i ozbiljnost zahvata, ali i humor. Zbog toga je imala naklonost književne kritike, ali i brojne publike u Hrvatskoj, državama bivše Jugoslavije, ali i u svijetu. Zbog svega toga iznenadni odlazak Dubravke Ugrešić veliki je gubitak ne samo za hrvatsku književnost.
(Prenosimo s portala Slobodne Dalmacije).
MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.
> Svi tekstovi ovog autora
Oznake: Amsterdam, Dubravka Ugrešić, Forsiranje romana-reke, Kutina, Štefica Cvek u raljama života
DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA
ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
vrijeme i suodgovornosti
Donacije
Cigle
ekumena
javni servis
prometej
argentinski roman
povratak adolfa pilsela
u što vijerujemo
fraktura 1
