autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Imaginarni Balkan

AUTOR: Autograf.hr / 24.04.2016.

Imaginarni BalkanPremda je Balkan geografski neodvojiv dio Europe, on je, kul­turno konstruiran kao unutrašnja drugost, apsorbirao mnoštvo unutrašnjih i vanjskih – balkanskih i nebalkanskih – društve­nih, političkih, kulturnih i religijskih proturječnosti. Europa je na Balkan rado izvozila svoje izume – poput nacionalizma ili antisemitizma, da bi se kasnije iščuđavala nad čudovišnim hibridima koji su s velikim zakašnjenjem uspijevali na balkanskom tlu. No, ako je Europa stvorila rasizam i antirasizam, mizoginiju i feminizam, antisemitizam i njegovu osudu, onda za takozvani balkanizam još uvijek nije pronađen komplementaran i oplemenjujući par.

Marija Todorova u Imaginarnom Balkanu ne opisuje balkanske narode kao nevine žrtve niti potiče u njima emociju lažne nevino­sti. Ona ih ne štedi zbog toga što se Zapad prema Balkanu ponio neodgovorno, niti potiče opasnu ideju da balkanski narodi nisu historijski akteri ili da je njihova sudbina uvijek u rukama viših sila.

Todorova je kao znanstvenica bila svršeno svjesna svog položaja i svoje odgovornosti jer je pišući Imaginarni Balkan imala privilegij da istovremeno bude i izvan predmeta istraživanja i unutar njega, i izvan procesa prikupljanja znanja o predmetu i unutar njega. Ova knjiga nije napisana u ime nekakvog apstraktnog Balkana, Marija Todorova govori u ime onog djela balkanskih intelektualaca koji razmišljaju o problemu identiteta.

Autorica u ovoj knjizi pokušava Balkan emancipirati ne samo od iscrpljujućih posljedica zapadnjačke rezerviranosti, već i od mnogo emotivnijeg odbacivanja koje od svojih dojučerašnjih istočno-europskih supatnika.

Autorica u ovoj knjizi pokušava Balkan emancipirati ne samo od iscrpljujućih posljedica zapadnjačke rezerviranosti, već i od mnogo emotivnijeg odbacivanja koje od svojih dojučerašnjih istočno-europskih supatnika. Ona je na Balkanu i insider i outsider: s lakoćom se služi i barata raznim izvorima uključujući engleske, njemačke, francuske, bu­garske, grčke, hrvatske i srpske, turske i rumunjske. Imaginarni Balkan – nastao kao svojevrsni pandan slavnom Saidovom Ori­jentalizmu – danas je vjerojatno najznačajnija novija znanstvena studija o Balkanu

Ona je na Balkanu i insider i outsider: s lakoćom se služi i barata raznim izvorima uključujući engleske, njemačke, francuske, bu­garske, grčke, hrvatske i srpske, turske i rumunjske. Imaginarni Balkan – nastao kao svojevrsni pandan slavnom Saidovom Ori­jentalizmu – danas je vjerojatno najznačajnija novija znanstvena studija o Balkanu.

O autorici:

Ma­ri­ja To­do­ro­va predaje povijest na Uni­ver­sity of Illinois Urbana-Champaign, ro­đe­na je i odrasla u Bugar­skoj, gdje je studirala povijest i englesku filologiju na Sveučilištu u Sofiji.  Poslije specijalizacije u Oxfordu, Moskvi i Sankt Peterburgu, obranila je doktorsku tezu o reformističkom pokretu u Otomanskom carstvu u XIX. stoljeću, kasnije objavljenu pod naslovom Engleska, Rusija i tranzimat (Sofija 1980. i Moskva 1983.). Na Katedri za historiju u Sofiji predavala je otomansku i balkansku povijest. U SAD živi od 1988. go­di­ne. Me­đu nje­nim knji­ga­ma su i: Ru­đer Bošković (1975.), Iza­bra­ni iz­vo­ri za histo­ri­ju bal­kan­skih na­ro­da od XV do XIX stoljeća (1977.), En­gle­ski puto­pi­sci o Bal­ka­nu od XVI do XIX ve­ka (1987.),  Histo­ri­ča­ri o histo­ri­ji (1988.) i Struktura porodice i europska matrica: demografske tendencije u otomanskoj Bugarskoj (American University Press, 1993.). Ure­di­la je zbornik Bal­kan Iden­ti­ti­es. Na­tion and Me­mory (2004.).

***

Naslov: Imaginarni Balkan
Autorica: Marija Todorova
Nakladnik: Ljevak
Godina izdanja: 2015.
Broj stranica: 344
Uvez: tvrdi
ISBN: 978-953-303-862-9

Još tekstova ovog autora:

     In memoriam - Napustio nas je veliki Željko Senečić
     Promicati kulturu milosrđa
     Državni novac udruzi Željke Markić koja negira ljudska prava
     Hanuka
     Opravdano postojanje Nove ljevice
     Predlažemo Vladi RH da obešteti žrtve logora HVO-a
     Valja opet pročitati Tuđmanove izjave o BIH i HVO
     Kolinda Grabar-Kitarović prezire Haški sud i hvali ratnog zločinca
     Silovanu se ženu viktimizira i u miru
     Svjetski dan siromaha u Vatikanu

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • argentinski roman

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1