Ima li nade da put nekog Jazda krenu svi isključivi?

U jutarnje sate prvi sunčevi zraci dopiru do vrhova Kula tišine, nijemih čuvara perzijskog grada Jazda, a pustinjska vrućina spušta se na drevni grad što jutrom se u miru budi jednako već 3.000 godina.

U gradu Jazdu tisućama godina obitavaju ljudi različitih vjera i religija, miješaju se njihovi glasovi, smijeh, tuge i običaji, a boja pijeska obližnje pustinje s istom takvom bojom krovova njegovih kuća i hvatača vjetrova.

Grad Jazd oaza je zoroastrijaca koji davno prije dolaska islama u sedmom stoljeću, njeguju stara perzijska vjerovanja i filozofiju o kojoj je kasnije govorio i obol joj dao Zaratustra, autoritet za kasnije filozofe i mislioce.

Zoroastrijci, stari Parsi, svojoj su vjeri vjerni i danas, više od pet desetljeća nakon islamske revolucije kasnih 60-ih godina prošlog stoljeća, kada su, po čvrstom ustoličenju islama, kasnih 70-tih, pala u sjenu i dostignuća sekularne države loze Pahlavija, a njihova zazivanja i pahlavi-nostalgija i danas se plaća.

Ahura Mazdi kao zoroastrijskom duhovnom idealu Dobra zahvaljuju sklonost dobrim postupcima kojima ostaju vjerni. Njemu zahvaljuju i tamošnje njegovanje okružja mira i tolerancije različitosti i slobodno prakticiranje svih vjera uz staru, zoroastrijsku, i u iranskom većinskom muslimanskom okruženju: Dobre misli, dobre riječi, dobra djela, maksime su i vodilje ponašanja sljedbenika ove tradicije, a svim sugrađanima ispružena ruka i dobar početak.

U gradu Jazdu, u svježa jutra kao ovo, u zelenilu vrta uz žubor vode vodoskoka i ambijentu sklada i opuštenosti, uz čaj od jasmina, netko kavu s ružom, datulju iransku, baklavicu slatku iz Jazda, ili komadić pogače tek, zajedno će nastaviti u sat, dan, godinu, život u miru uz osmijeh i razumijevanje različitih u gradu-oazi za one koji žele zajedno, gradom UNESCO-a od 2017. godine: i sunitski musliman, i zoroastrijac, i katolik, i židov, i Turkmen i Azer, i onaj koji se ateistom smatra, i svi drugi, svi u miru vrta i miru srca.

Stara Perzija, današnji Iran zemlja je Zaratustre i stare zoroastrijske tradicije i njezinog simbola vječne vatre, mirne misli i riječi. Plamena tolerancije kao da zajedno i neprekidno gori u tom čarobnom, bezvremenom gradu opuštenosti i magnovenja: Jazd i stara Perzija, zvuči moćno.

Kao i južnije, niz pustinju smješten Pars, grč. Perzepolis u kojem je veliki Darije pred više od 2.000 godina primao na stotine delegacija iz raznih dijelova moćnog kraljevstva, od Grčke do Indije, ostavljajući im pravo da nastave misliti i živjeti ponešto i drugačije.

I Kir, veliki,prethodnik i prvi vladar dinastije Ahemenida, i sam poduzevši velika osvajanja tijekom 30-godišnje vladavine, zapečatio je to ugravirajući u svoj povijesni cilindar slova o nužnosti poštivanja ljudskih prava, humanizma i suživota. Duhu stare Perzije i Perzepolisa, humanističkim načelima i uvažavanju drugih vjera i danas se mnogi dolaze pokloniti u to impresivno mjesto izgorjelo u strašnom požaru u Aleksandrovom osvajačkom pohodu 330 g.p.n.e.

U Perzepolis se dolazi sa žalom za starim Perzijskim Carstvom koje je, uz 2.500 godina postojanja proslavio Pahlavi, okupljajući u šatorima podno Kirovog hrama, svjetsku vladarsku kremu prije svog pada s prijestolja i bijega u inozemstvo.

Stupanjem na scenu imama Homeinija i njegovih pristaša zavladao je duh koji vlada i danas: uvođenje sankcija, zatvaranje samodostatnog Irana, izazovi zahlađenja sa Zapadom, strogo mjerkanje ima li žena hidžab dovoljno dobro zamotan, bez dozvole da zapjeva glasno ili napiše slobodniji stih ili tekst bez posljedice.

Kao da jedino Jazd ostaje miran, uspavan, sveotporan, nedirnut u vremenu uspijevajući suživot u totalitarnom okruženju.

Može li put za dobru misao (i simbolično do Jazda i imperativa zoroastrijske misli: misli i radi dobro, čini dobro i prihvati druge) pronaći jedan fratar Vincetić i, zar su imena važna kada iza tek imena stoji ideologija, više njih ne jedan, ma kako se zvao, apologeta tek (ne)razuma dok govori bespomoćnima, koji se u nesigurnosti sele sa jednog na drugi kraj svijeta, što zajedničko je svim migrantima: da ne mogu dobiti hranu dok ne odreknu se svoje vjere i izgovarajući to na, posebno vjernicima svetu, svetu nedjelju.

I nije najsretnije kada se uz ulogu dušebrižničke spoji i ona kapelanska, vojna, jer tada se namjere i uloge pomiješaju, a zaboravi duša i čovjek.

Nestane ili izblijedi ključna ideja prihvaćanja, nužnog zajedničkih života različitih koji se uvažavaju, tolerancije bez koje života ne treba i ne može biti. A kakav bi i bio život sveden na ograničenja i totalitarnost i tek uz san o slobodi: težak, o tome svjedoče iskustva iz daljine, ali i bliža.

U Jazdu koji ostaje svoj tisućama kilometara i svjetlosnih godina od nas, kao dragulj u pustinji, nitko nikada neće čuti ”ostavi se svoga Boga pa ćemo ti dati sve”.

Zato svi za Jazd.

I možda da svi Vincetići u kolonama krenu put pustinje (i Jazda), ne u cilju izolacije već da se tako nauče skromnosti, da glava se ne digne preoholo već polako, i čovjek pored sebe pogleda pažljivo, iz skromne pozicije dušebrižnika, i s čovjekom porazgovori i uz priliku upoznavanja.

Kao i ratnom zapovjedniku Poskok bojne sa Širokog Brijega iz poviješću obilježenih krajeva zapadno-hercegovačke županije koji odbija jedno predsjedničko odlikovanje dok gromkim glasom prijeti (što nastavlja odjekivati internetskim portalima u vidu ponovljene prijetnje) da ”jedva čeka dan kad će se ponoviti 1995. godina koja će jednom zauvijek raščistiti s pametnjakovićima, mentalnim komunistima, Jugoslavenima, titoistima… s kojima treba raščistiti račune, i to ne na način kojim će se pobiti, već jednom zauvijek maknuti s javne, političke i kulturne scene”, zazivajući lustraciju.

Osim psihološkog i humanističkog aspekta vezanog uz poštivanje prava i izbore ništa manje važan je onaj pravni. On striktno definira potrebu djelovanja uz oblike diskriminacije i nesnošljivosti.

Narodne novine 43/2021 (23. travnja 2021.) slovima zakona bilježe postupanje u slučaju zločina iz mržnje i od Vlade Republike Hrvatske definiran je: posebni Protokol o postupanju u tim slučajevima. Temelji se na međunarodnim, europskim i nacionalnim dokumentima koji sadrže preporuke i smjernice na području suzbijanja zločina iz mržnje.

Navodi se niz međunarodnih konvencija koje alarmiraju i upućuju na potrebu djelovanja u slučajevima recimo diskriminacije da ne idemo odmah s izrazom mržnje.

U stopu ih prate Konvencije protiv nesnošljivosti, Povelje EU-a o temeljnim ljudskim pravima, preporuke EU komisije, Agencije EU za temeljna prava itd. sve usklađeno s lokalnim, Nacionalnim planom za borbu protiv diskriminacije i nadležnosti uz Uredbu i djelovanje Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina (NN br. 6719).

Kiru Velikom u staroj Perziji pred tisuće godina sve je stalo na omanji cilindar i uz manje slova sve je funkcioniralo.

Kazneni zakon RH člankom 325. predviđa trogodišnju kaznu za sve koji ”putem tiska, radija, televizije, računalnog sustava ili mreže, na javnom skupu ili na drugi način javno potiče ili javnosti čini dostupnim materijale kojima se poziva na nasilje ili mržnju usmjerenu prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla, boje kože, spola, spolnog opredjeljenja, rodnog identiteta, invaliditeta ili kakvih drugih osobina.

Tko će u Hrvatskoj prvi baciti nesretni kamen? Dernek se nastavlja.

I kažem: U Jazd, u Jazd, u Jazd, umjesto U boj, u boj, u boj!

Ima li nade da put nekog Jazda krenu svi ”isključivi” i nađu mir?

I daju nama mira.

Uz pjev ptica i vodoskok.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

    •  Kolektivna terapija protiv govora nesnošljivosti i mržnje
    •  Nesigurnost mladih ogledalo je društva
    •  U koloni oduševljenih Elvisom i harmonikom
    •  Mentalno zdravlje: u zdravom tijelu zdrav duh
    •  Nikad aktualniji Krleža i vječna misija žene
    •  Najvažnije utakmice su one za čovjeka i humanost
    •  Akcija stadion 1941. i 80 godina poslije
    •  Odurnom Zekanovićevom seksizmu: neće proći!
    •  I mi svoj Ku Klux Klan za utrku imamo
    •  Dižem glas za red i uvažavanje čovjeka u školi i u društvu

> Svi tekstovi ovog autora