autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

I 700 godina nakon smrti Dante je ostao trajna inspiracija

AUTOR: Magdalena Maršavelski / 15.02.2022.

Magdalena Maršavelski

Zbog pandemijskih restrikcija pretprošle je godine, bez velike pompe, s nekoliko koncerata na izmaku godine obilježena dvjesto pedeseta obljetnica smrti Beethovena. Skromno i skoro nezapaženo prošla je, iz istih razloga, i obljetnica Dostojevskog.

Međutim, sjaj velike obljetnice Dantea nisu mogla potamniti ni najstroža pandemijska ograničenja. Kulturna javnost diljem svijeta poklonila se velikom pjesniku, a pjesnikova domovina učinila je to na veličanstven način! Godina 2021. je u Italiji, ali i u cijelom svijetu, uistinu bila Danteova godina!

Komentirajući Danteovu obljetnicu, njegov život u egzilu i naše probleme s pandemijom, kritičar jednog britanskog lista ustvrdio je da smo ”svi mi, kao i Dante, prognani iz Firence”.

Ipak, unatoč i usprkos pandemijskom režimu, zahvaljujući vrhunskom tehnološkom instrumentariju digitalne ere u kojoj živimo, Somo Poeta bio je slavljen diljem zemljine kugle. ”Prognani iz Firence” u Oxfordu i Japanu, kao i u Torontu ili Sydneyju, Sao Paolu, Islandu i Hrvatskoj, brojnim manifestacijama obilježili su 700. godinu pjesnikove smrti.

Nacionalni odbor za obilježavanje obljetnice pobrinuo se okupiti vrhunsku ekipu umjetnika, eksperata, znanstvenika, tehnoloških inovatora – autora ambicioznog, dugo pripremanog, inventivnog i maštovitog programa, koji je, unatoč nepovoljnijim pandemijskim okolnostima uspješno realiziran.

Hommage velikom pjesniku – izložbe, simpoziji, konferencije, znanstveni skupovi, video projekcije, dokumentarci, virtualni obilasci, koncerti s glazbom inspiriranom Danteovim epom održavani su u ”Danteovim gradovima” – Firenci, Forliju i Raveni – te u još 70-ak gradova i mjesta Italije. U virtualnoj stvarnosti 21. stoljeća, dio tog programa, u fragmentima mogao je pratiti cijeli svijet.

”Dante nas i danas fascinira jer govori o nama, o najdubljoj čovjekovoj suštini, sačinjenoj od slabosti, mana, plemenitosti i velikodušnosti”, izjavio je, prigodom svečanosti proglašenja Danteovog dana, talijanski predsjednik Sergio Mattarella.

Prema ekspertizi ekipe znanstvenika, 25. ožujka, na Veliki petak 1300. godine, Dante Alighieri, vođen rimskim pjesnikom Vergilijem, krenuo je na svoje imaginarno putovanje ”s one strane”.

Ispred Danteovog zadnjeg počivališta – kako se može pročitati na internetskim stranicama – također svaku večer, pred skupljenim stanovnicima Ravene i rijetkim turistima, volonteri su, canto a canto, čitali po tri pjevanja Danteova epa. Pisana na toskanskom dijalektu, umjesto uobičajenom latinštinom, ”Božanstvena komedija” ”oca talijanskog jezika”, bila je i ostala dostupna i puku i malom čovjeku

Papa Franjo je apostolskim pismom 25. ožujka 2021. godine odao počast velikom pjesniku, a na svečanosti u palači Quirinale taj je dan proglašen Danteovim.

Pred TV kamerama RAI 1, ministar kulture Dario Franceschini otvorio je svečanost, a oskarovac Roberto Benigni, ”koji je znao, i mjesecima prije, na pandemijom ispražnjenim, prekrasnim talijanskim trgovima, začas privući slušatelje Danteove poezije”, čitao je dijelove ”Božanstvenog epa”.

Već prije, 1. siječnja 2021. u Firenci, Danteovom rodnom gradu, Galerija Uffizi je iz svojih trezora iznijela brižljivo pohranjene, rijetko viđene krhke crteže kasnorenesansnog slikara Federica Zuccarija, stare skoro 450 godina i on-line ponudila svijetu jedinstvenu izložbu uprizorenja pjesnikova remek-djela.

Također, na Piazzi della Signoria, na domak Michelangelovu Davidu, moglo se vidjeti postavljeno ”drvo života” – gigantska, 22 metra visoka metalna instalacija s granama upravljenim prema nebu i zvijezdama, koje simboliziraju zadnje riječi pjesnikova epa.

Veliki publicitet, opširni komentari i puno prostora na internetskim stranicama posvećeno je izložbi ”Dante. La visione dell’arte”, održanoj sredinom godine u muzejskom kompleksu San Domenico u Forliju.

Tri stotine eksponata – slikarskih remek-djela, skulptura, crteža, rukopisa, rijetkih izdanja – nastalih u rasponu od 14. do početka 20. stoljeća, bili su skupljeni na jednom mjestu posudbama iz desetak europskih galerija, uključivši Hermitage i drezdensku Kunstsammlungen.

Uz stroge pandemijske mjere, disciplinirani, vakcinirani i zahvalni posjetitelji imali su privilegij diviti se remek-djelima Giotta, Michelangela, Tintoretta, Donatella, Vasarija, sve do poznatih slikarskih imena s konca 19. stoljeća.

Izložbu je, prema oficijelnim podacima, vidjelo više od četiri stotine tisuća posjetitelja, unatoč činjenici da je za vrijeme loših prognoza i nepovoljno obojene pandemijske mape – izložba bila zatvorena!

Ništa manja medijska pozornost posvećena je multimedijskom projektu ”Dante. Il Poeta Eterno”, premijerno prikazan 14. rujna, na dan Danteove smrti.

Iz opširnih izvješća na brojnim internetskim stranicama mogli smo saznati da je u raskošnom renesansnom ambijentu kompleksa bazilike Santa Croce u Firenci, uz autentičnu srednjovjekovnu glazbu, prikazana trodimenzionalna digitalna animacija 135 prizora Danteova epa – djelo francuskog slikara Gustava Dorea, poznatog ilustratora Biblije s konca 19. stoljeća.

Taj je projekt autora Felicea Limosanija također privukao rekordan broj posjetitelja i – ostao i dalje otvoren za publiku, sve do 13. veljače 2022. premda, zbog velikog interesa, mogućnost ponovne odgode zatvaranja nije posve isključena.

Ipak, ono što je, sudeći po mnogim komentarima, predstavljalo najdublji i najemotivniji hommage velikom pjesniku, bila je kontinuirana prisutnost njegove poezije putem organiziranih sinkroniziranih programa medija.

Od 25. ožujka, Danteovog dana, na Kanalu Rai 5 se, u točnom terminu, svake večeri moglo pratiti čitanje triju pjevanja Danteova epa.

Tijekom travnja i srpnja, u suradnji s muzičarima La Scale, u milanskom Duomu, izveden je projekt ”Sto pjevanja u sto dana”, a na posebnom kanalu radija, svakog dana tri fiksna termina bila su rezervirana za čitanje doživljaja Dantea na njegovu fiktivnom putu.

U Raveni – grad koji je pjesnika, nakon progonstva dočekao raširenih ruku i gdje je u posljednjim godinama života pisao ”Božanstvenu komediju” – proslavljeni dirigent Riccardo Muti je, ispred pjesnikova obnovljenog mauzoleja i brojne, spontano okupljene publike dirigirao simfonijsku poemu inspiriranu Danteovim djelom armenijskog kompozitora Tigrana Mansuriana.

Iz opširnih izvješća na brojnim internetskim stranicama mogli smo saznati da je u raskošnom renesansnom ambijentu kompleksa bazilike Santa Croce u Firenci, uz autentičnu srednjovjekovnu glazbu, prikazana trodimenzionalna digitalna animacija 135 prizora Danteova epa – djelo francuskog slikara Gustava Dorea, poznatog ilustratora Biblije s konca 19. stoljeća

Ispred Danteovog zadnjeg počivališta – kako se može pročitati na internetskim stranicama – također svaku večer, pred skupljenim stanovnicima Ravene i rijetkim turistima, volonteri su, canto a canto, čitali po tri pjevanja Danteova epa. Pisana na toskanskom dijalektu, umjesto uobičajenom latinštinom, ”Božanstvena komedija” ”oca talijanskog jezika”, bila je i ostala dostupna i puku i malom čovjeku.

Stanovnica Ravene, izvjesna Giuliana Turatti, koja je svaku večer, uz svoj srednjoškolski primjerak Danteovog epa, pomno pratila pjesnikove riječi, izjavila je novinarima: ”Ma koliko puta si ih čitao, Danteova pjevanja uvijek ti otkriju neko novo značenje, imaju neku novu poruku”.

A u svijetu je još odjeka Danteove godine. Njegove univerzalne i bezvremenske teme o životu i smrti, moralu, grijehu i iskupljenju, vjeri i neuništivoj nadi ne gube na aktualnosti danas, kao ni stoljećima unatrag.

Danteov neortodoksni pristup životnim istinama bila je i ostala trajna inspiracija slikarima, pjesnicima, piscima, filozofima različitih epoha, različitih pravaca i na različitim meridijanima.

Pjesnik Osip Mandeljštam, žrtva Staljinovog terora, kratko prije zadnje stepenice njegova hoda po mukama, napisao je: ”Dante? Nemoguće je čitati Dantea, a ne povezati ga sa sadašnjicom”. Jer, osvrnimo li se tek na trenutak, naići ćemo i na Danteovu ”tamnu šumu” i na pakao, onog istinskog, ”s ove strane”.

Danas je dovoljno na trenutak se sjetiti pakla ljudi koji su tu negdje, došli odnekud, pješice prolazeći kontinente, nepokolebani zimom i žicama. Nisu dobrodošli i uznemiruju našu savjest.

Tek, zatekne nas vijest o pruženoj ruci ili nekoj ljudskoj gesti upućenoj tim nevoljnicima koji, poput Dantea u danima njegova egzila, hodaju pod tuđim nebom i tuđim zvijezdama, vođeni nadom da će se dokopati Europe, boljeg života i ljudskih prava. Europe, u kojoj su se, prije samo osamdesetak godina, istodobno dogodila dva genocida biblijskih razmjera.

Ali, to je prošlost, to su neke druge, gorke teme i neke strašne verzije pakla koje bi i Dantea ostavile bez riječi. I to su teme koje ne priliče slavljeničkim prigodama.

Vratimo se Danteu i Danteovoj godini koja još traje, ne samo u Firenci i bazilici Santa Croce i sjetimo se zadnjih riječi njegova epa …e quindi uscimmo a riveder le stelle.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

     ''Kilometar 101'' – kardiogram ruskog društva
     Vrhunci u dvorani Lisinski: doživljaji za pamćenje
     Ostaje nam besmrtna, neuništiva nada Krležinih riječi
     Plácido Domingo u Lisinskom. Aplaudirati ili ga bojkotirati?
     Internet naš nasušni: ovisnost je ovisnost
     Klimatske promjene – zločini i odgovornost
     Muratova Nobelova medalja zasjala za ukrajinsku djecu
     Je li Finska – Sibeliusova zemlja čudesa – u opasnosti?
     Bulgakov – Prvi čovjek Kijeva koji pripada cijelom svijetu
     Je li bezumni ruski režim strahom i torturom preradio čovjeka

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • argentinski roman

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1