HDZ-ovo samoponižavanje Marićem

HDZ je u dubokoj krizi, a vidi se to i po tome što ta stranka koja broji 220.000 članova, nije sposobna iznjedriti ni kandidata za mandatara za sastavljanje Vlade.

HDZ je otpisao Tihomira Oreškovića, svog kandidata iz prosinca 2015. godine.

Orešković je mandatar postao u čudnim okolnostima postizbornih pregovora.

Bez Mosta nije bilo moguće sastaviti vladu, a nakon što je Most rezolutno odbio mogućnost da Tomislav Karamarko, usprkos evidentnom izbornom legitimitetu (kakvoga je za premijersko mjesto osim njega imao još samo Zoran Milanović) bude predsjednik Vlade, HDZ je odlučio na tu dužnost kandidirati do tada široj javnosti slabo poznatog menadžera, bivšeg prvog čovjeka Plive, tada financijaša u golemoj farmaceutskoj kompaniji Teva Tihomira Oreškovića.

Taj Orešković, nasuprot svemu što se ovih dana može čuti iz HDZ-a, ljudima u toj stranci i nije bio toliko nepoznat koliko bi oni danas htjeli da im je bio. Da jest ne bi se s njime nekoliko mjeseci prije izbora razgovaralo kao s kandidatom za ministra financija. No, spletom okolnosti financijaš je umjesto ministra financija postao premijer.

HDZ je u dubokoj krizi, a vidi se to i po tome što ta stranka koja broji 220.000 članova, nije sposobna iznjedriti ni kandidata za mandatara za sastavljanje Vlade

Nakon što je HDZ raskrstio s Oreškovićem, krenuo je u potragu za novim mandatarom. Kako sada stvari stoje izvjesno je da taj novi mandatar, kako god da se zove, neće dobiti podršku u Saboru.

No, zbog svega što smo gledali i vidjeli u hrvatskoj politici u posljednjih sedam mjeseci ne treba isključiti, istina malu, mogućnost onoga što je Vladimir Šeks naziva ”kopernikanskim obratom”. HDZ je novog mandatara ponovo pronašao izvan HDZ-a. Ponovo je riječ o financijašu, sadašnjem ministru financija Zdravku Mariću.

Korporativna biografija Marića manje je upečatljiva od Oreškovićeve (ali bi mu komparativna prednost mogla biti ta što je radio u Agrokoru, pa bi osim HDZ-u mogao odgovarati i domaćem korporativnom biznisu), ali, za razliku od Oreškovića, ima mnogo više iskustva u državnim poslovima. Svi su njegovi poslovi i dužnosti vezani uz Ministarstvo financija gdje je bio i pomoćnik i državni tajnik.

Odluka da se Marića kandidira za mandatara ukazuje na to da u ovom trenutku HDZ nema niti jednog političara u svojim redovima koji bi bio politički prihvatljiv i to je golemi poraz te stranke.

Odluka da se Marića kandidira za mandatara ukazuje na to da u ovom trenutku HDZ nema niti jednog političara u svojim redovima koji bi bio politički prihvatljiv i to je golemi poraz te stranke

Biti stranka od 220.000 članova, a ne imati niti jednog jedinog člana kojega bi se moglo kandidirati za premijera, a da bude koliko-toliko prihvatljiv vlastitim koalicijskim partnerima (prihvatljivost kandidata opoziciji ne treba razmatrati) je naprosto porazna činjenica.

Druga porazna činjenica krije su u Marićevoj profesionalnoj biografiji. Baš kao i Orešković, ni Marić nije političar. Od njega nismo čuli niti jednu političku, svjetonazorsku izjavu, ne znamo što misli o društvenim problemima i zbivanjima. Naprosto, čovjek se do sada u svojoj karijeri držao svoga posla i nije se petljao u politiku.

Činjenica da se ponovo na dužnost premijera pokušava progurati financijaša bez političkog iskustva jasno ukazuje i na to koliko je profesija političar devalvirala. Sami političari (barem oni koji su u predsjedništvu HDZ-a) misle da političari i nisu baš najpogodnije osobe za premijersku dužnost.

Upitno je i koliko je za HDZ doista važna premijerska dužnost. U ovom trenutku očito je mnogo važnije ostati na vlasti, pa i po cijenu samoponižavanja, a da premijerska dužnost i nije toliko važna jasno je zna li se da je predsjedništvo HDZ-a kandidirala Marića nakon telefonske sjednice.

I baš kao što su se prije nešto više od pola godine u dijelu medija stvarale slike o Oreškoviću kao sjajnom čovjeku korporativnog iskustva, discipline i vizije koji će financije zemlje i ekonomiju dovesti u red (za sve ostalo u zemlji on nije ni trebao biti zadužen, samo što on to nije tako shvatio), već sada je dio medija započeo izgradnju slike Marića kao nevjerojatne sposobnost za premijersko mjesto.

Činjenica da se ponovo na dužnost premijera pokušava progurati financijaša bez političkog iskustva jasno ukazuje i na to koliko je profesija političar devalvirala. Sami političari (barem oni koji su u predsjedništvu HDZ-a) misle da političari i nisu baš najpogodnije osobe za premijersku dužnost

Argumenti idu dotle da se tvrdnja da je u košarci bio navodno darovit i nesebičan play-maker  koristi kao argument za njegovo premijersko postavljenje i tvrdnju da bi sigurno bio dobar vođa momčadi i uspješan premijer.

To, pak, ne znači ništa drugo nego to da bi Marić, ako kojim čudom ili kopernikanskim obratom, i postane premijer imao sve preduvjete da na toj dužnosti kratko traje, samo do prve sljedeće krize.

A ako je preporuka za premijersko mjesto košarkaška vještina na radnom mjestu play-makera, onda ne bi bilo zgorega za mandatara kandidirati Aleksandra Petrovića ili Pina Gjergju.

(Prenosimo s portala Novoga lista).

    •  Tursko "njet" na Baltiku
    •  Ivo Goldstein: Veličanje NDH je antisemitizam
    •  Putin je u samo nekoliko dana uništio sve što je gradio
    •  Lunapark s talibanima
    •  Erdoğan i ljudska prava
    •  Ta grozna zadarska noć
    •  Pavić i Kuščević u bespućima antireferendumske logike
    •  Zašto se čuditi biskupu koji ide u šumu s puškom?
    •  HDZ se ne miješa u etničko čišćenje Hrvata u BiH
    •  Pederi i lezbe: pazite se batine nadbiskupa Đure Hranića

> Svi tekstovi ovog autora