Građevinska megalomanija splitskog nadbiskupa

U istom tjednu u kojem se Vlada konačno odlučila zakonski obračunati s govorom mržnje na društvenim mrežama i u medijima, jedan slučaj u Splitu ukazao je na to da je takva atmosfera pustila puno dublje korijene, no što su vladajući spremni priznati. Posebno jer je dobar dio negativne energije izrastao upravo u krilu vladajuće stranke.

Radi se o potencijalnoj izgradnji nove crkve na Splitu 3. Da bi čitatelji razumijeli genezu ovog problema, potrebno nam se vratiti u rane devedesete godine, kada je zajedničkom odlukom Katoličke crkve i hadezeove vlasti odlučeno da u Splitu treba izgraditi cijeli novi ”duhovni prsten”.

On je podrazumijevao da svaki gradski kvart dobije svoju crkvu. Objašnjenje za tako masovnu izgradnju pronađeno je u činjenici da se u socijalističkim kvartovima, koji čine pretežan dio grada, crkve uopće nisu ni gradile, ni planirale.

Kako je dobrom dijelu građana više nego jasno da im je u znatno većem interesu da se na tom mjestu dovrši zatvorena tržnica i uredi pristojno parkiralište, s obzirom na to da je zemljištvo u vlasništvu grada, odlučili su se pobuniti zbog planova o gradnji crkve, uz pomoć Društva arhitekata Splita koje je jasno upozorilo na štetnost cijelog projekta. Nedugo nakon toga, točnije preksinoć, dogodio se očekivani scenarij. Na javnoj raspravi koju je u prostorijama gradskog kotara organizirala stranka Pametno, umjesto suvisle rasprave s građanima, organizirana skupina ljudi, mahom članova HDZ-a i bliskih Crkvi, takvu je raspravu potpuno onemogućila

To doduše nije bilo sasvim točno, budući da je velika konkatedrala Sv. Petra podignuta u drugoj polovici osamdesetih, upravo u jednom takvom kvartu.

Plan je naizgled bio jednostavan i u to vrijeme nije mogao imati nikakvih ozbiljnih protivnika, u prvom redu zbog ratne i poratne atmosfere, a time i posljedičnog straha od zamjeranja onima koji su držali kompletnu političku i duhovnu vlast, ne samo u Splitu, nego i u Hrvatskoj.

Što su dakle gradske vlasti i crkva raznim pravnim akrobacijama napravili?

U već urbanistički i prostorno definirane kvartove, naprosto su ubacili, često monumentalne crkve, koje su tako pojele prostore javne namjene, poput igrališta, parkova, parkinga, tržnica i sl.

To je dovelo do pada kvalitete života u tim kvartovima i do arhitektonskog nasilja u prostoru, s obzirom da su te građevine, izgledom i predimenzioniranošću narušavale arhitektonski sklad ostatka kvarta.

To se najbolje može vidjeti na primjeru samostana na Dobrom, koji je potpuno zatvorio i devastirao jedan od gradskih trgova ili na primjeru crkve na Mertojaku, u kojoj se usput redovno drže mise za Antu Pavelića.

U proteklih nešto više od dvadeset godina, takvih je objekata izgrađeno 13, pri čemu se kao najdubiozniji ističe franjevački klerikat na Trsteniku, s obzirom da je riječ o ogromnom objektu, gotovo utvrdi, koji je izgrađen unutar turističke zone.

Da apsurd bude veći, splitsko sveučilište je, pored viška svojih prostora, godinama plaćalo mjesečni iznos veći od 10 tisuća eura franjevcima, da bi u klerikatu udomili dio Filozofskog fakulteta.

Kako sam na tom fakultetu radio deset godina, od toga veći dio upravo u toj zgradi, mogu iz prve ruke posvjedočiti kako čak ni u vremenu kada je dobar dio zgrade bio iznajmljen fakultetu, ona nije ni približno bila maksimalno iskorištena, a sada je, nakon što ju je fakultet napustio, niti polovično iskorištena.

Jednako tako mogu iz prve ruke posvjedočiti kako sam često viđao turiste koji su se vraćali s kupanja u neku od slobodnih soba. Posljednji takav objekt, koji bi bio četrnaesti, a čija se gradnja upravo pokušava pokrenuti je izgradnja monumentalne crkve na Splitu 3, koja bi se trebala smjestiti na većem dijelu sadašnjeg parkirališta i pazarića, praktično tik uz cestu i jedno od prometnijih prometnih raskršća u gradu.

Kako je Split 3 bio jedan od najbolje zamišljenih i tek djelomično završenih kvartova u svijetu, a ne samo u Splitu, na tom prostoru predviđeni su i idejno nacrtani upravo parkiralište i velika, dobrim dijelom natkrivena tržnica, koja bi funkcionirala kao središnje mjesto opskrbe najvećeg gradskog kvarta, s okolnima koji mu gravitiraju.

Čitatelje koji ne poznaju Split moramo ovdje upozoriti da je on znatno manji grad od Zagreba i da se nekih 7-8 splitskih kvartova može smjestiti na prostor samo jednog zagrebačkog kvarta, primjerice Trešnjevke.

U proteklih nešto više od dvadeset godina, takvih je objekata izgrađeno 13, pri čemu se kao najdubiozniji ističe franjevački klerikat na Trsteniku, s obzirom da je riječ o ogromnom objektu, gotovo utvrdi, koji je izgrađen unutar turističke zone

To konkretno znači i zato je važno za napomenuti, da se maloprije spomenuti, megalomanski i poluprazni franjevački klerikat na Trsteniku, nalazi nekih jedva tristotinjak metara od predviđene lokacije za ovu crkvu.

Štoviše, u radijusu ne dužem od 10-15 minuta prosječne šetnje, nalaze se: Klerikat na Trsteniku, zatim nova crkva također na Trsteniku, potom niti 200 metara od nje crkva na Mertojaku, zatim tek malo uzbrdo crkva na Visokoj te na koncu nešto malo dalje, ali jedva pet minuta hoda od nje, crkva na Sućidru.

Dakle, na potezu od recimo Ciboninog tornja u Zagrebu do hotela Panorama, nalazi se pet crkava, od toga dvije velike i jedna monumentalna.

Ranije spomenuta, također monumentalna, konkatedrala Sv. Petra, nalazi se pak ravno dvije minute autom od lokacije crkve koju se sada planira napraviti.

Ovo sam sve naveo da bi postalo jasnije kako se ovdje radi o dvije ključne stvari: tvrdoglavom inzistiranju na nečem za čim realno nema potrebe i nasilju u prostoru.

Patetično i predugo priopćenje Splitsko-makarske nadbiskupije u kojem se braneći ovaj projekt pozvala na vlastiti karitativni rad i progon u socijalizmu, stoga služi samo da prikrije prave razloge ovog nastojanja.

Oni su s jedne strane ideološki, jer je potrebno markirati nekoć neprijateljski teritorij, dobrim dijelog vojnog kvarta, a s druge financijsko-interesni, s obzirom da se od zgrade na tom mjestu može ubirati sasvim solidan prihod.

Kako je dobrom dijelu građana više nego jasno da im je u znatno većem interesu da se na tom mjestu dovrši zatvorena tržnica i uredi pristojno parkiralište, s obzirom na to da je zemljištvo u vlasništvu grada, odlučili su se pobuniti protiv tog projekta, uz pomoć Društva arhitekata Splita koje je jasno upozorilo na štetnost cijelog projekta. Nedugo nakon toga, točnije preksinoć, dogodio se očekivani scenarij.

Patetično i predugo priopćenje Splitsko-makarske nadbiskupije u kojem se braneći ovaj projekt pozvala na vlastiti karitativni rad i progon u socijalizmu, stoga služi samo da prikrije prave razloge ovog nastojanja

Na javnoj raspravi koju je u prostorijama gradskog kotara organizirala stranka Pametno, umjesto suvisle rasprave s građanima, organizirana skupina ljudi, mahom članova HDZ-a i bliskih crkvi, takvu je raspravu potpuno onemogućila.

Činila je to prijetnjama, deranjem i uvredama, poput takvih da će oni koji su protiv crkve dobit metak kao ‘91. i sl. Čulo se i takvih gluposti poput onih da su Hrvati, katolici i branitelji u kvartu nezaštićeniji od pasa, iz čega je posve jasno kako se radi o organiziranom nastojanju da se potpuno dokine pravo na slobodno mišljenje, kao i pravo da u normalnoj raspravi i proceduri građani odluče koje sadržaje žele u svome kvartu.

Zbog svega navedenog, sasvim je jasno da se danas u Splitu na ovom primjeru vodi borba između pristojnog građanskog društva i već uhodanih mehanizama uzurpacije prostora, resursa i javnosti.

(Prenosimo s portala Telegram).

    •  Zašto ogroman dio srpskog društva odbija istinu Srebrenice
    •  Vlada ustvari legitimizira fašizam
    •  Zašto ne bi trebalo odustati od ideje ukidanja izbora izvan RH
    •  Kako smo došli do toga da se Zdravka Mamića u BiH nagrađuje
    •  Kod KGK zapravo iznenađuje nedostatak straha od javnosti
    •  Samo se društva bez budućnosti opsesivno bave prošlošću
    •  Zašto Odboru za veterane smeta Dan antifašističke borbe
    •  Zašto nitko ne čuje upozoravanja Ognjena Krausa?
    •  Milanović zabio autogol koji bi ga mogao koštati izbore
    •  Handke je uložio sav svoj ugled da podrži monstruma

> Svi tekstovi ovog autora