autograf.hr
novinarstvo s potpisom
UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!
Govorimo i pričamo
Borivoj Dovniković-BORDO
Pod nemilosrdnom smo opasnošću od nekulturne poplave koja se već nemilosrdno širi na području srpskog i hrvatskog standardnog jezika.
Izrazi g o v o r i t i i p r i č a t i do nedavna su živjeli jedan uz drugi, ali sa svojim nezavisnim značenjima. Danas druga riječ (nije jasno kako je to počelo) već nekoliko godina prelazi međusobnu granicu i zauzima pozicije prve riječi!
Sve više se p r i č a a ne g o v o r i, i to ne samo u govornom jeziku, već i među intelektualcima, u medijima, na najslužbenijim nivoima!
Osamdeset godina u životu sam upotrebljavao te riječi kako treba, ne razmišljajući ni jednog trenutka što je pravilno, a što nije. Niti sam u medijima bilo kada nalazio da su krivo upotrijebljene. Na službenim sjednicama g o v o r i l o se o problemima, a potom se uz piće p r i č a l o o bilo čemu drugome.
Danas slušam da u Saboru na sjednicama p r i č a j u o porezima ili prometu u zemlji.
Nažalost, jezična pitanja ne zanimaju ni Europsku uniju, pa nismo dobili upozorenje da se, uz ostale mnogobrojne probleme, ne brinemo za svoj govorni standardni jezik. No upotrebu Č i Ć ostavimo za drugu priliku, jer je to zaseban problem u južnoslavenskim jezicima
Šok sam doživio kad sam nedavno u emisiji beogradske TV o iseljenicima čuo kanadske Srbe kako p r i č a j u srpski. Užas! I tamo je stigao taj zloćudni virus!!!
Ne znam je li se nekritička upotreba p r i č a n j a proširila i na BiH i Crnu Goru, bitno je da se to opasno širi u Hrvatskoj u kojoj ja živim. Prijatelji mi znadu prigovarati da se sitničarski brinem o jezičnim ekscesima pored svih ostalih egzistencijalnih velikih problema u zemlji, kao, jezik nije važan u svemu tome. Ne, sve ima svoju važnost, i o jeziku se moraju brinuti odgovorni za to područje! Pitanje je samo na koji način. A neki problemi su isti za sve varijante zajedničkog standardnog jezika.
Tu danas spada i upotreba riječi g o v o r i t i i p r i č a t i .
U Anićevom rječniku stoji:
g o v o r i t i – 1. izgovarati riječi, znati se služiti jezikom 2. razgovarati s kim, (-glasno) pričati s kim (najčešće službeno, formalno) 3. prem. sadržavati određenu priču, poruku
p r i č a t i – 1. (o čemu, što) usmeno opisivati kakav događaj (djeci), pripovijedati 2. razgovarati s kim (obično u svakodnevnom razgovoru)
U stranim jezicima riječi g o v o r i t i i p r i č a t i imaju također posebna značenja.
U njemačkom jeziku:
g o v o r i t i je s p r e c h e n, a p r i č a t i – e r z ä h l e n. Ne možemo ni zamisliti da se kaže: “Wir e r z ä h l e n Deutsch” (“Pričamo njemački”) umjesto “Wir s p r e c h e n Deutsch” (”Govorimo njemački”).
U engleskom pravilno je “We s p e a k English” (“Govorimo engleski”), umjesto “We n a r r a t e , ili t e l l English” (“Pričamo engleski”).
U ruskom je pravilno “G o v o r i m po russki” (”Govorimo ruski”), a ne “R a s s k a z i v a e m po russki” (“Pričamo ruski”).
Te nakaradnosti dešavaju se samo kod nas.
Izrazi g o v o r i t i i p r i č a t i do nedavna su živjeli jedan uz drugi, ali sa svojim nezavisnim značenjima. Danas druga riječ (nije jasno kako je to počelo) već nekoliko godina prelazi međusobnu granicu i zauzima pozicije prve riječi!
Govorni jezik je u Hrvatskoj manje važan ukoliko nije nacionalističko sredstvo za odvajanje od srpskog zajedništva – jedino u tom slučaju jezik je za te patriote presudan za nacionalnu neovisnost zemlje.
Svakodnevna emisija HR-a Govorimo hrvatski ima na svom programu jezične probleme, pa je neki dan upravo bilo govora o pričanju i govorenju. Međutim, njihovi apeli nemaju rezultata čak ni u vlastitim programima.
Ispravne govornike dovodi do očaja kad vrlo često čuju u medijima “P r i ć a t i hrvatski…”, rečenicu u kojoj su čak dvije pogreške: p r i ć a t i umjesto g o v o r i t i te Ć umjesto Č!
To je krunski dokaz da naš jezik bespovratno ide u propast, a da za to odgovorne nije briga!
Nažalost, jezična pitanja ne zanimaju ni Europsku uniju, pa nismo dobili upozorenje da se, uz ostale mnogobrojne probleme, ne brinemo za svoj govorni standardni jezik. No upotrebu Č i Ć ostavimo za drugu priliku, jer je to zaseban problem u južnoslavenskim jezicima.
• Petero žena na drvećima
• Milane, bravo majstore!
• Časni sude, kriv sam!
• Pod (po)razno: ma, nije ljudi Pelješki, već Pelješački most!
• Situacija
• Visoki turizam
• Treba nam Palača kulture, daleko prije ''Plavog vulkana''
• Khrzhanovski na Luzhnikiju
• Štima(c)?
• Roll Up jezika
> Svi tekstovi ovog autora
DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA
ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
vrijeme i suodgovornosti
Donacije
Cigle
ekumena
javni servis
prometej
argentinski roman
povratak adolfa pilsela
u što vijerujemo
fraktura 1
