autograf.hr
novinarstvo s potpisom
UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!
EK Hrvatskoj: Blaga preporuka ili radikalne mjere?
Posve očekivano, Europska komisija objavila je u petak da će Vijeću EU-a predložiti ulazak Hrvatske u proceduru prekomjernog deficita (EDP) jer je trenutačno manjak u državnom proračunu veći od dopuštena tri posto, a javni dug će sljedeće godine premašiti 60 posto BDP-a, objavljeno je u petak u Bruxellesu. Komisija je u petak predstavila paket o proračunskom nadzoru za 13 zemalja članica eurozone i tri zemlje izvan toga područja.
Komisija navodi da je deficit opće države u Hrvatskoj dosegnuo pet posto još 2012. godine, a ukupni javni dug 55,5 posto BDP-a. “Prema planovima Vlade i jesenskim prognozama Europske komisije, proračunski deficit ostat će veći od tri posto u razdoblju 2013. – 2015., a javni dug trebao bi premašiti 60 posto BDP-a 2014. godine. Slijedom toga, Komisija je sastavila izvješće u skladu s člankom 126. (3) Ugovora i razmotrila relevantne čimbenike. Rezultati izvješća podupiru zaključak da kriteriji deficita i javnog duga nisu ispunjeni. Komisija stoga namjerava preporučiti Vijeću otvaranje procedure prekomjernog deficita”, izvijestila je Hina o priopćenju Komisije.
Da je riječ o vijesti koja to zapravo više i nije, pokazuje i činjenica da je premijer Milanović još potkraj listopada na sjednici Vlade upozorio kako smo po svim parametrima kandidati za tu proceduru i da “više nema zezanja”. Naknadno je, međutim, objavljen prijedlog proračuna za 2014. godinu, koji na rashodnoj strani pomalo izgleda kao da su se u Vladi zezali jer je planirani manjak proračuna veći u odnosu prema onome koji će, nakon rebalansa, biti ostvaren ove godine.
U javnosti se već više puta moglo čuti kako je Vlada takav proračun – bez većeg smanjenja rashoda – izradila namjerno jer je računala upravo na to da će Europska komisija, nakon objave procedure prekomjernog deficita, pred Hrvatsku postaviti veće zahtjeve u godini u kojoj bi se famozna granica od 60 posto javnoga duga u odnosu prema BDP-u mogla prijeći te da je to svojevrstan Vladin manevar, koja, kako tvrdi jedan od naših sugovornika, “jednostavno ne zna kako dalje, a vjerojatno i ne želi preuzeti dio odgovornosti jer je 2014. godina osjetljiva, treća godina mandata”. Ovako EK može biti strašilo zbog kojega ćemo neke stvari morati dovesti u red. No većeg straha ne bi trebalo biti, kaže Ljubo Jurčić, profesor na Ekonomskom fakultetu i predsjednik Hrvatskoga društva ekonomista, koje je upravo završilo svoje redovito godišnje savjetovanje u Opatiji.
“Europa neće pred nas postaviti nikakve oštre zahtjeve jer mi i nismo u prekomjernom dugu u ovome trenutku. Naš dug sada iznosi oko 55 posto BDP-a, a ne platimo li iduće godine baš ništa od dugova, procjene su da bi prešao 60 posto. Usporedbe radi, prosjek eurozone je otprilike 90 posto. Kod nas je problematičan drugi parametar, deficit države, koji prelazi pet posto, a procjena je EU-a da ne bi smio prelaziti tri posto. I zbog toga ćemo dobiti preporuku da uskladimo gospodarsku politiku tako da se u idućim godinama počnemo približavati prema tri posto”, kaže Jurčić. Prema njegovim riječima, naš je najveći problem to što dug i deficit rastu brže nego u Europi i zbog toga bismo trebali ozbiljnije pristupiti tom problemu, no Vlada na to nema odgovora, uvjeren je.
“Problem je u tome što mi tim dugom servisiramo stare dugove, dok se pametne zemlje zadužuju da bi novac usmjerile u gospodarstvo i imale od toga neke koristi. Sve dok bude tako, neće biti promjene smjera”, kaže Jurčić. Na savjetu ekonomista u Opatiji, dodao je, bilo je i drugačijih stavova struke, no ovogodišnje je savjetovanje prvo u 44 godine na kojemu se nije pojavio nitko iz Vlade.
Zanimljivo je da je prije samo mjesec dana potpredsjednik Vlade Branko Grčić kazao kako bi preporuke EK-a mogle biti radikalne i drastične te da će do travnja iduće godine trebati krenuti u njihovu primjenu, nakon što Komisija prihvati plan implementacije.
Rekao je tada kako je na Vladi da pronađe model koji će pomiriti one koji zastupaju ideju drastičnih rezova i one koji zagovaraju odustajanje od štednje i usmjeravanje sredstava u potrošnju, a to će se dogoditi preko tri stupa: strategije fiskalizacije proračuna i dovođenje deficita u realne mjere, strukturne reforme široka spektra koje bi pomirile privatni i javni sektor, s time da se gospodarski model utemelji na znanju, a posljednji je stup poticanje gospodarskog rasta, bez kojega ni jedna od Vladinih mjera nema smisla.
Dakle, donekle blisko onome što zagovaraju ekonomisti “Jurčićeva tipa”, samo – daleko od toga da znamo mjere koje bi mogle dovesti i do ostvarenja svega toga.
• Dobar potez Vlade kojoj građani – ne trebaju
• Ministar Mrsić sindikatima: Ne dam ostavku i ne odustajem
• Milanović: Za tri godine bit ćemo na zdravijim temeljima
• 4 milijarde kuna za gospodarstvo, ali bez optimizma
• U Hrvatskoj 8 % poduzeća generira 40 % prometa
• Branko Grčić: "Još nemamo dovoljno projekata"
• Švicarci riješeni, euribor prijeti kreditima u eurima
• Sve više nezaposlenih i umirovljenika
• Novo zaduženje zbog povoljnog trenutka na tržištu
• Rebalans za 2013. kasni, a proračun za 2014. nerealan
> Svi tekstovi ovog autora
Oznake: autograf.hr, BDP, Europska komisija, gospodarstvo, Hrvatska, Marijana Matković, Milanović, prekomjerni deficit, Vijeće EU, Vlada
DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA
ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
vrijeme i suodgovornosti
Donacije
Cigle
ekumena
javni servis
prometej
argentinski roman
povratak adolfa pilsela
u što vijerujemo
fraktura 1
