autograf.hr
novinarstvo s potpisom
UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!
Dobre vijesti iz SAD-a, Liniću još teže zaduživanje
Očekivano dobre vijesti iz SAD-a o tome da je uglavnom usuglašen paket mjera štednje, te ocjene njemačkih analitičara kako je to pozitivna vijest za eurozonu, a posebno za Njemačku, gdje je već poraslo raspoloženje ulagača (na najvišu razinu u zadnje tri i pol godine), mogle bi biti nov izazov za Hrvatsku.
“Bilo je očekivano da će se u SAD-u naći rješenje i izbjeći najgori scenarij, koji bi povukao za sobom i potrese na globalnoj razini. Kad gledamo gospodarstvo SAD-a, treba reći da vlada pozitivni gospodarski moment, potaknut prije svega rastom vrijednosti imovine, bilo da je riječ o nekretninama ili financijskoj imovini. Sam rast je u velikoj mjeri posljedica monetarnih intervencija od strane FED-a. Rast BDP-a i smanjenje nezaposlenosti u SAD-u su pozitivni, ali to može predstavljati i otegotnu okolnost u skorom razdoblju, kako za Hrvatsku tako i za ostale zemlje u regiji. Naime, ako rast BDP-a u SAD-u postane održiv, izvjesno je da će i FED početi povlačiti stimulanse, moguće već početkom iduće godine. Za Hrvatsku to može značiti još teže zaduživanje na inozemnom tržištu, i to ne samo za državu nego i za korporativni sektor”, kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. To bi mogao biti dodatni teret na rast javnog duga i svakako može otežati planove o pokretanju ciklusa investicija, koje vlada pokušava potaknuti u zadnje vrijeme.
Još neki sugovornici upozoravaju kako bi to mogao postati ozbiljan problem, jer još nije sigurno da ćemo ove godine biti u plusu kad je riječ o povlačenju sredstava iz EU fondova. Zdeslav Šantić upozorava i na to da u Hrvatskoj vlada pogrešan pristup od samog početka krize. “Mi imamo pogrešan pristup od samog izbijanja krize, unazad 5 godina, jer neki misle da je ovo ciklički, a ne strukturni problem, i računaju da ‒ kad nastupi oporavak u EU – možemo nastaviti po starom. Nažalost, model koji je primjenjivala cijela regija istočne Europe ‒ snažna potrošnja financirana javnim sredstvima – ubuduće neće biti održiv.
Iako je eurozona izašla iz recesije, periferne članice će se još dugo boriti s javnim financijama i trebati financijsku pomoć. Bez obzira na rast BDP-a, u tim se zemljama još neko vrijeme može očekivati razdoblje visoke nezaposlenosti. Nezaposlenost bi i iduće godine u eurozoni mogla rasti, što nije okruženje iz kojega nam mogu stići poticaji za oporavak. Uz neke opće, naši su problemi i specifični, kao što je na primjer niska konkurentnost. Jedini način da to riješimo je interna devalvacija: da država smanji rashode i promijeni strukturu javne potrošnje. Tek tada možemo govoriti o sveobuhvatnoj poreznoj reformi, koja bi imala trajan karakter”, smatra Šantić.
U posljednjih 20-ak godina imali smo bezbroj intervencija u poreznom sustavu, što je samo povećalo investicijsku nesigurnost. Promjene koje ministar financija Slavko Linić najavljuje u posljednjih mjesec dana na skupovima zagrebačkih SDP-ovaca, tijekom izbora za lokalnog čelnika SDP-a, dobre su, no problem je u načinu i dinaminici na koji se provode.
“Odgađanja i ostavljanje tih reformi za kraj mandata su dodatni teret za vladu, jer ih je teže provesti u drugoj polovici mandata, a i zato moraju biti puno oštrije i teže”, procjenjuje situaciju naš sugovornik.
• Dobar potez Vlade kojoj građani – ne trebaju
• Ministar Mrsić sindikatima: Ne dam ostavku i ne odustajem
• Milanović: Za tri godine bit ćemo na zdravijim temeljima
• 4 milijarde kuna za gospodarstvo, ali bez optimizma
• U Hrvatskoj 8 % poduzeća generira 40 % prometa
• Branko Grčić: "Još nemamo dovoljno projekata"
• Švicarci riješeni, euribor prijeti kreditima u eurima
• Sve više nezaposlenih i umirovljenika
• Novo zaduženje zbog povoljnog trenutka na tržištu
• Rebalans za 2013. kasni, a proračun za 2014. nerealan
> Svi tekstovi ovog autora
Oznake: BDP, eurozona, FED, Hrvatska, kriza, paket mjera štednje, recesija, Zdeslav Šantić
DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA
ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
vrijeme i suodgovornosti
Donacije
Cigle
ekumena
javni servis
prometej
argentinski roman
povratak adolfa pilsela
u što vijerujemo
fraktura 1
