autograf.hr

”Aja Sofija ne pripada samo onima koji imaju vlasništvo nad spomenikom, već također cijelom ljudskom rodu, stoga turski narod ima odgovornost da istakne ovu univerzalnost ovog spomenika.” (Ekumenski patrijarh Bartolomej I.)

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog spriječenosti autora). Kršćaninom se ne postaje krštenjem – niti etničkom pripadnošću, obiteljskim naslijeđem ili nekritičkim prihvaćanjem tradicije – nego obraćenjem (po) Isusu Kristu, to jest novim rođenjem. Ja dakle nisam kršćanin nego kristijan, jer pripadam Isusu Kristu, a ne kršćanskoj religiji.

Netko je među američkim kršćanima popularizirao narukvicu s akronimom WWJD za slogan What would Jesus do, u hrvatskom prijevodu – Što bi Isus učinio?

Sjedinjene Američke Države poslije Donalda Trumpa, Covida-19 i nasilne smrti Georgea Floyda ne mogu ostati ista zemlja.

Sve dobronamjerne i istinoljubive ljude treba zabrinuti što se u Srbiji sve intenzivnije i svrhovito rehabilitiraju i promoviraju osuđeni ratni zločinci, a prešućuju patnje žrtava Miloševićevog režima.

U središtu svih apokaliptičkih špekulacija i bezbrojnih teorija zavjere o kraju svijeta nalazi se pojam Antikrista. Sama riječ ”antikrist” pojavljuje se u Novome zavjetu samo pet puta i to isključivo u prve dvije Ivanove poslanice kako bi naznačila učitelje krivih nauka. U Otkrivenju je nema, iako postoji konsenzus interpretacija da upravo ta knjiga sadrži najviše […]

Adolf Hitler je svojim vojnim komandantima pred napad na Poljsku dao nedvosmislene genocidne instrukcije: ”Moramo bez milosti ubijati sve. Muškarce, žene i djecu. Nećemo se obazirati na javno mnijenje, jer tko danas uopće više govori o ubijenim Armencima.”

Ove nedjelje zapadni kršćani (rimokatolici i protestanti) slave Uskrs, a tjedan kasnije proslavit će ga istočni (pravoslavni) vjernici. Ne radi se o dva Uskrsa, jer je Uskrsli samo jedan, nego o (na žalost još uvijek) dva kalendara.

Širenje koronavirusa svijetom prati i širenje dezinformacija i lažnih vijesti o uzrocima i svrsi te globalne pošasti. To je poprimilo tolike razmjere da nas je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) prije neki dan zabrinuto obavijestila kako se suočava s ”infodemijom”.

Zatvaraju se škole, vrtići, kazališta, muzeji, crkve, granice, gradovi… Situacija postaje sve dramatičnija u sve većem broju zemalja. Diljem svijeta broj zaraženih i smrtnih slučajeva raste, pa se drastično pooštravaju mjere usporavanja širenja koronavirusa.

Jedna od prvih stvari koje sam naučio na seminaru iz Etike na početku svog studija u Njemačkoj potkraj šezdesetih godina prošloga stoljeća je da je riječ eutanazija zbog svoje negativne konotacije u toj zemlji neupotrebljiva u raspravama o složenim pitanjima dostojanstva života i smrti.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju autorovu kolumnu jer onu koju je napisao o odluci američkog Senata oko Impeachmenta predsjedniku Donaldu Trumpu i nastupu senatora i Mitta Romneya iz tehničkih razloga nije stigla do nas). Donald Trump nikada nije smio ući u Bijelu kuću. To sam tvrdio od samih početaka najave njegove kontroverzne kandidature.

U kontekstu obilježavanja 75. godišnjice oslobađanja preostalih uznika u kompleks koncentracijskih logora Auschwitz-Birkenau, sjećam se moralnog velikana Elieja Wiesela (30.9.1928., Sighet, Rumunija – 2.7.2016., New York City, SAD) i žalim što ga nisam uspio dovesti u Osijek. O tome smo kao povremeni kolege na istom odjelu postdiplomskog studija na Bostonskom sveučilištu konkretno razgovarali u nekoliko […]

Ovih dana neki euroznanci obilježavaju 35. obljetnicu Jacquesovog Delorsovog preuzimanja predsjednikovanja Europskom unijom, tada Europskom komisijom. Mogli bismo reći Delorsovog spašavanja i obnove projekta vizije ujedinjene Europe.

Ušli smo u jednu vrlo zanimljivu godinu u kojoj će Hrvatska rijetkim intenzitetom sudjelovati u kreiranju svog imidža u Europi i šire u svijetu. Počeli smo predsjedati Vijećem Europske Unije, a Rijeka je postala europska prijestolnica kulture.

Danas je dan izbora. Neki od vas ste, dok ovo čitate, još uvijek u dvojbi da li izaći i glasati ili se opustiti i ostati kod kuće. Pitanje kome svojim glasom dati povjerenje često prati (lažna?) dilema zašto uopće glasovati.

Kada je prije trideset godina svrgnut komunizam, širom Srednje i Istočne Europe te zatim novonastalih država raspadom Sovjetskog saveza, probuđene su velike nade kako će postkomunističke zemlje naći brzi priključak na Zapadnu Europu te tako nakon dugogodišnje diktature opet postati normalno demokratsko društvo.

Vijest o smrti, iz vizure kulture gledano, najprepoznatljivijeg Hrvata svih vremena, legendarnog Branka Lustiga je strelovitom brzinom obišla svijet. Zove me neki dan general Jaques Klein, koji se uglavnom zanima i brine za zdravlje svog prijatelja i (su)mirotvorca Ivice Vrkića, aktuelnog gradonačelnika Osijeka, kako bi me usput priupitao da li sam čuo da je dvostruki […]

U svom uredu na Sveučilištu u Bostonu na istaknutom mjestu držim autentičan komad Berlinskog zida. Poklonili su mi ga njemački kolege iz bivšeg DDR-a u prisutnosti velečasnog pastora Horsta Kasnera i njegove kćerke Angele Merkel, tada najmlađe ministrice u vladi kancelara Helmuta Kohla.

Za nas kršćane reformacijske baštine je između proljetnog tužnog Velikog petka praćenog radosnim Uskrsom s jedne strane te kalendarski nepreciznom, ali folklorno i darivalački (pre)bogatom prosinačkom/decembarskom Adventu s proslavom Božića kao vrhunca s druge strane još jedan datum redovito obilježavan.