autograf.hr

Povorka ponosa je, najkraće, zalaganje da svijet postane stvaran svijet ili, drugačije rečeno, svijet za sve. Jedino takav svijet nema ostatka. Sadašnji svijet je svijet s ostatkom. Pripadnicima LGBTIQ+ zajednice, u mnogim državama među kojima je i Hrvatska, namijenjeno je mjesto izvan svijeta, oni su svedeni na nepoželjni ostatak.

Što sam stariji, sve više razmišljam o tome što mi prisutnost u vremenu daje ili, točnije, oduzima. Mnogi filozofi razmišljali su o smrti, no smrt je samo puki, konačni nestanak iz svijeta. Taj nestanak nikada ne nastaje naglo, odjednom.

Na ovotjednom zadarskom simpoziju posvećenom obilježavanju stogodišnjice rođenja Franje Tuđmana, održao sam izlaganje o odnosu povijesti i utemeljujućeg mita. Povijest je govor o prošlosti, kada se tom govoru pridruži znanstvena metodologija, nad prošlošću se uspostavlja racionalna moć koja opisuje što se zbilo i razumijeva, pod vidom povijesnih procesa vođenih snagom kauzaliteta, zašto se nešto zbilo. […]

U pluralnom, demokratskom društvu ne postoji strah od drugih, pa, samim time, ni želja da se druge zabrani i poništi. Ovogodišnji zagrebački Hod za život ne smijemo promatrati s razine osobnih preferencija, nego s razine javnog uma.

Sloboda ne pripada čovjeku samim time što je netko rođen kao čovjek, ona nije nužnost, nego mogućnost. Kada bi sloboda bila nužnost, ona bi bila banalna i ni po čemu posebna, jer bi svi ljudi nužno bili slobodni. Istina, takav svijet bi bio svijet bez ratova, sukoba i mržnje. Rat, sukob i mržnja počivaju na […]

U okviru ovogodišnjeg Festivala znanosti, održao sam predavanje o aktualnosti Aristotelovog poimanja sreće. Poznato je da filozofija nikada ne zastarijeva, iz jednostavnog razloga što nikada ne zastarijeva ni um kao um. Pojedinačni ljudski životi nestaju, ali istina o ljudskom životu ne može nestati sve dok postoji ljudski život.

Elisabeth Kübler-Ross u knjizi On Death and Dying navodi pet faza kroz koje prolaze na smrt bolesni ljudi, a to su: nepriznavanje i osamljivanje, gnjev, cjenkanje, depresija i prihvaćanje. Budući da su država i društvo ljudske tvorevine, na smrt bolesna društva i na smrt bolesne države također prolaze kroz navedene faze. Međutim, treba priznati da, […]

Inicijativa podržana od hrvatskih generala da predsjednik Zoran Milanović pomiluje osuđene djelatnike UDBA-e, Josipa Perkovića i Zdravka Mustača, izazvala je lavinu reakcija. Hrvatski generali u Perkoviću i Mustaču vide osobe zaslužne za stvaranje Hrvatske, dok hrvatska desnica u njima vidi mrske organizatore ubojstava u režiji zloglasne jugoslavenske UDBA-e. Spor je zapravo komičan.

Riječi brigadira Matka Raosa, na nedavnom skupu HOS-ovaca u Splitu, o tome kako ”današnje Hrvatske ne bi bilo da nije bilo 10. travnja 1941. godine”, izazvale su, od strane Vlade RH, lavinu prividnog ograđivanja, budući da je ovaj brigadir tamo bio u funkciji izaslanika ministra branitelja.

Na prošlotjednoj tribini u Dubrovniku odredio sam ljudski svijet kao jadan svijet. Uistinu, ljudski svijet je, ako ga promatramo kao svijet mnoštvenosti, jadan, bešćutan i iznimno, sasvim rijetko, sretan, i to samo zahvaljujući jakim pojedincima koji nikada ne žive po normama sadašnjosti. Oni su bolji od sadašnjosti, zato su u stanju oduševljavati, ali samo malobrojne […]

Na području Crne Gore, Kosova i Albanije sve do nedavno bio je poznat fenomen virdžina. Virdžine su, naime, žene koje su preuzimale ulogu muškaraca. U primitivnim društvima opstanak neke obitelji odnosno nekog prezimena ili roda, počiva na muškarcima. U obiteljima bez muškog potomka, kada je riječ o Crnoj Gori, Kosovu i Albaniji, jedno žensko dijete […]

Filozofija egzistencije čovjeka ne promatra samo kao uzvišeno biće, ispunjeno ljepotom, nego u obzir uzima ljudsku gadost, očaj i prljavštinu. Ljudska zbilja je uzvišena i prljava, nikada samo uzvišena, a često iznimno prljava.

U Zadru ne prestaju otpori prema skandaloznoj namjeri da Vlada Republike Hrvatske Zadarskoj nadbiskupiji prepusti u vlasništvo najvrjedniju nekretninu na zadarskoj Rivi, koja nikada nije bila u vlasništvu Katoličke Crkve.

Previše smo puta čuli kako je povijest učiteljica života, ali smo se, isto tako, previše puta osvjedočili da mnogi nisu u stanju učiti iz iskustava drugih. Povijest je stoga učiteljica života malobrojnim učenicima, onima koji se nalaze izvan poznatog instinkta teritorijalnosti ili snažne potrebe da žive u umišljaju kako su oni vlasnici prostora, vremena i […]

Nasilje uvijek počiva na nepriznavanju granica i drugih koji su različiti od nas. Granica je ono što dijeli, ona ne pripada nikome, ona nije ničija. Ono što me ograničava, nije ono što pripada meni, to ne pripada ni drugima. Meni pripada ono što je s ove strane granice. S onu stranu granice nalazi se netko […]

Rat i korupcija su vrlo slični jer predstavljaju nasilan ulazak u tuđe vrijeme, odnosno, oduzimanje mogućnosti da napadnuti i opljačkani, budući da korupcija jest pljačka, raspolažu vlastitim vremenom. Horvat i Plenković nam oduzimaju vrijeme. Oni nas lišavaju mogućnosti da imamo neopisivo mnogo našeg vremena kojim raspolažemo kako mi hoćemo. Od subote ne raspolažemo našim vremenom, […]

Ako je netko do sada dvojio što je država, slučaj Frke-Petešića, ali i mnogih drugih političkih dužnosnika, pokazao nam je da je država zapravo nekretnina. Sve priče o tome kako s državom treba uspostaviti posebni emocionalni odnos, koji se naziva domoljubljem, zapravo su, pokazali su nam to plastično naši političari, puste tlapnje. Oni s državom […]

Michel Foucault i Robert Torre pisali su o ludilu, povijesti ludila, našem odnošenju i našem razumijevanju ludila. Ludilo nije isto što i mentalna bolest. Bolest se liječi, a ludilo se ne liječi, ono se, na stanovit način, podržava u pokušaju racionalizacije ludila i njegovog prividnog prevladavanja.

Ljudski život snažno je obilježen dijalektikom individualiteta i kolektiviteta. Toj dijalektici, ako želimo živjeti ljudskim životom, ne možemo pobjeći. Čovjek pripada sebi i drugima, i ne smije pripadati samo sebi ili samo drugima. Tada se gubi ljudskost.

Miljenko Jergović u ”Levijevoj tkaonici svile” spominje slučaj mladića hospitaliziranog na psihijatriji zbog toga što tvrdi da poznaje Antuna Gustava Matoša koji je umro davno prije njegovog rođenja. Jergović zaključuje kako će ga s psihijatrije pustiti tek kada ”tu stvar zadrži za sebe”. Ovo ponajbolje opisuje postignuti stupanj demokracije u Hrvatskoj. Demokracija u Hrvatskoj je […]