autograf.hr

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog odsutnosti autorice). Već više od dvije tisuće godina brojimo godine počev od događaja koji je, kako reče Hegel, stožer oko kojega se okreće sveopća povijest. Ili barem povijest tzv. Zapada. U knjizi Le grands inventions du christianisme, što ju je 1999. priredio René Rémond (u hrvatskom prijevodu Velika iznašašća […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog odsutnosti autorice). Čovjek bi očekivao da će, u vremenu u kojem nam procesi globalizacije i napredak tehnologije u području komunikacija omogućuju da znamo kako postoje drugi i drukčiji ljudi od onih kakve poznajemo iz naše okoline, kršćanstvo prednjačiti u povezivanju ljudi. I zacijelo to ponegdje u svijetu i čini, […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog odsutnosti autorice). Intenziviranje globalizacije, internacionalizacija trgovine, medija i informacija, nagle promjene političkih i društvenih struktura što uzmiču pred ekonomskom moći, klimatske promjene, masovne migracije – sve to utječe na nas. Usporedno s materijalnim i društvenim promjenama događaju se i one duhovne naravi. Živimo u vremenu radikalnih promjena i one […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog odsutnosti autorice). Intenziviranje globalizacije, internacionalizacija trgovine, medija i informacija, nagle promjene političkih i društvenih struktura što uzmiču pred ekonomskom moći, klimatske promjene, masovne migracije – sve to utječe na nas. Usporedno s materijalnim i društvenim promjenama događaju se i one duhovne naravi. Živimo u vremenu radikalnih promjena i one […]

Kada je riječi o područjima u kojima kršćani artikuliraju vlastitu vjeru, liturgijsko/sakramentalno i moralno područje zacijelo nisu jedina. Ni dostatna. Čovjek vjere, ukoliko pristaje živjeti u svom vremenu i unutar društva u kojem se zatekao, pozvan je nastojati oko razumijevanja vjere kako unutar vlastite tradicije i njezina razvoja, tako i unutar ljudske događajne i intelektualne […]

Intenziviranje globalizacije, internacionalizacija trgovine, medija i informacija, nagle promjene političkih i društvenih struktura što uzmiču pred ekonomskom moći, klimatske promjene, masovne migracije – sve to utječe na nas. Usporedno s materijalnim i društvenim promjenama događaju se i one duhovne naravi. Živimo u vremenu radikalnih promjena i one se događaju brže nego što je to ikad […]

Čovjek bi očekivao da će, u vremenu u kojem nam procesi globalizacije i napredak tehnologije u području komunikacija omogućuju da znamo kako postoje drugi i drukčiji ljudi od onih kakve poznajemo iz naše okoline, kršćanstvo prednjačiti u povezivanju ljudi. I zacijelo to ponegdje u svijetu i čini, što ne samo da jest bitno jedno krilo […]

Vijest o smrti Jean Vaniera (1928-2019), utemeljitelja zajednica “Arka” (“L’Arche”) i “Vjera i svjetlo” (“Foi et lumière”) prisutnih diljem svijeta, i u Hrvatskoj, te autora brojnih knjiga i predavanja o duhovnosti i antropologiji ljudskog zajedništva, obavljena je i u našim medijima.

Već više od dvije tisuće godina brojimo godine počev od događaja koji je, kako reče Hegel, stožer oko kojega se okreće sveopća povijest. Ili barem povijest tzv. Zapada. U knjizi Le grands inventions du christianisme, što ju je 1999. priredio René Rémond (u hrvatskom prijevodu Velika iznašašća kršćanstva objavljena 2010.), autori kušaju odgovoriti na pitanje:

Svakodnevno se ujutro budimo u takozvanu stvarnost gdje nas dočekuju vijesti što potvrđuju dubinu krize u kojoj se nalaze i Crkva i svijet: nova otkrića seksualnoga zlostavljanja i prešućivanja, financijske malverzacije, laži političara, sve veći broj izbjeglica i prognanika u kampovima uz granice, sve više nasilja u gradovima uperena protiv onih drukčijih: drukčije boje kože, […]

Već nas je Hannah Arendt, u studiji Eichmann u Jeruzalemu iz 1963., upozorila da počinitelji velikih zala kroza ljudsku povijest najčešće nisu – kako to rado zamišljamo da sebe ne bismo dovodili u pitanje – sociopati i fanatici, nego obični ljudi koji prihvaćaju autoritet neke institucije ili države i onda kad im tumače da su […]

Na ivici stojimo još od ”konačnog rješenja”. Gledamo u vlastito lice suočeni s onim za što smo kadri učiniti jedni drugima prelazeći točku u kojoj se još možemo zvati ljudima. Kroz našu povijest prelazi nezacijeljena pukotina i širi se. Gledamo i pravimo se da ne vidimo.

Vjera je osobni odabir, ne toliko skup uvjerenja o Bogu, koliko povjerenje u Njega, u Njegovo milosrđe i raspoloživost za čovjeka.

Dario Edoardo Viganò bio je od 2015. do 2018. perfekt vatikanskoga Sekretarijata za komunikaciju, dakle, odgovoran za audiovizualnu komunikaciju pape Franje sa svijetom. Njemu dugujemo brigu za odlične snimke Papinih susreta, govora i putovanja, video-susreta s kršćanskim zajednicama diljem svijeta, kao i njegovu prisutnost na društvenim mrežama (Twitteru i Instagramu).

Uvijek je zanimljivo pogledati i čuti konferenciju za novinare što ju papa Franjo, nakon posjete nekoj zemlji obično drži u avionu na povratku u Rim. Tada kaže svoje dojmove, komentira značenje susreta što ih je imao i stavlja ih u širu povijesnu perspektivu.

U prosincu prošle, 2018. godine obilježili smo 70. obljetnicu Opće deklaracije o pravima čovjeka usvojenu na Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda 10. prosinca 1948. u Parizu.

U svijetu paradoksa živimo otkad je ljudske povijesti. Tek, u ovo naše stoljeće osjećamo to intenzivnije jer se promjene događaju brže, a binarne su podjele – na prirodu i kulturu, politiku i ekonomiju, čovjeka i kapital, pa posljedično na bogate i siromašne te na tehniku i tehnologiju – očitije.

”Na rubu polja ide izdajnik. Kamen na njega ne baci živ, nego mrtav“ – moto je Ozova romana Judino evanđelje (Habesorah al pi Jehuda, 2014), citat iz pjesme “Izdajnik“ Nathana Altermana, izraelskog pjesnika utjecajnoga u cionističkoj socijalističkoj politici 50-ih i 60-ih godina prošloga stoljeća.

Ukoliko kršćanstvo ima još kakvoga zbiljskoga raison d’être, onda on može biti jedino u povratku vlastitim izvorima, odnosno u povratku sadržaju Isusova učenja, tako često zanemarenoga u ime vjere u Krista.

Sveta Stolica je ovih dana najavila da će se u veljači 2019. održati važan sastanak nadbiskupa iz cijeloga svijeta, dakle sastanak sinodalnoga karaktera, koji će se baviti pitanjem seksualnoga zlostavljanja maloljetnika u Crkvi.