autograf.hr

Devetoga dana petoga mjeseca u godini Evropa obilježava Dan pobjede, sjećajući se onoga dana kada su godine 1945. predstavnici Hitlerovog Trećeg Reicha potpisali bezuvjetnu predaju (koja je obvezivala i sve satelitske režime, uspostavljene pod skutima naci-fašista i njihove vjerne saveznike).

Može li se po bilo čemu uspoređivati Sjedinjene Države i Hrvatsku? Teško, gotovo nemoguće. No, zanemarimo li veličinu, moć, utjecaj u globalnim razmjerima, određena sličnost postoji. Riječ je o apsolutno neprihvatljivoj cijeni što će je, svemu usprkos, platiti i Sjedinjene Države i Hrvatska za predizborne kampanje svojih aktualnih čelnika koji – oboje – žarko žele […]

Baš kad pomislite da vas američki predsjednik ničim ne može zateći, njemu to ipak uspije. Preko Twittera je izvrijeđao četiri članice zastupničkog doma Kongresa iz Demokratske stranke, Alexandriju Ocasio-Cortez, Ilhanu Omar, Ayannu Pressley i Rashidu Tlaib. One se, naime, protive njegovoj imigracijskoj, zdravstvenoj i poreznoj politici.

Posjet predsjednice Republike Hrvatske Izraelu ostat će zapamćen po dvije nebuloze servirane novinarima i prije no što je počeo, kao i po buri što se digla nakon izvještaja u tamošnjim novinama o njezinom razgovoru s izraelskim domaćinom.

Prije nedugo vremena Andrej Plenković se pojavio s pričom o tvorničarima lažnih vijesti, koji raznim spinovima vode ”hibridne ratove” za destabilizaciju demokratske države. A onda se sasvim nedavno i sam našao u jednom takvom spinu, točnije opravdano je sumnjati da ga je sam smislio.

Početkom srpnja se u Londonu u Imperijalnom ratnom muzeju otvara izložba koja će predstaviti ratna razaranja kulturnih dobara. U središtu je Prvi svjetski rat u kojem je Njemačka uništavala francuske i belgijske katedrale, na primjer paljevina čuvene biblioteke u Leuvenu (dok, čini se, britanski kolonijalni kulturocid nije tematiziran).

U kultnom filmu ”Casablanca”, čija je radnja smještena u dane Drugoga svjetskog rata, postoji scena napisana i odigrana po šabloni postupanja svih policija ovoga svijeta. U toj sjevernoafričkoj luci, u ono vrijeme pod vlašću ”višijevske Francuske”, dakle kolaboracionista, djeluje i pokret otpora. U trenutku kada šefu policije dojave da se u gradu dogodio incident, on […]

U jeku krize vlade u Austriji tamošnji je predsjednik izgovorio rečenicu što zaslužuje da je se nazove antologijskom. Osuđujući postupak lidera desne Slobodarske stranke Heinz-Christiana Strachea, koji se teško kompromitirao nudeći navodnoj rođakinji ruskoga tajkuna unosne državne poslove ako financijski pomogne njegovoj stranci da dođe na vlast, Alexander Van der Bellen rekao je: ”Mi nismo […]

Neki dan dovršen je izborni proces u najvećoj “demokraciji” na svijetu. Nije riječ o izborima za parlament Europske unije, gdje također, malo-pomalo, demokracija teži za navodnicima, nego o izborima u mnogo većoj i jednako višenacionalnoj i multikulturnoj Indiji.

Pomak prema desnici i vidljivo osvajanje terena od strane desnice nije se, hvala Bogu, dogodilo unatoč prorocima koji su prije nekoliko tjedana predviđali potres i osvajački pohod ujedinjenih europskih desničara na Europski parlament. Izborni rezultati omogućuju im tek ograničen utjecaj – no ipak dovoljno jak da drugima još više otežaju život predviđa politički sociolog Swen […]

U nedjelju, 19. svibnja 2019., tjedan dana uoči izbora za Evropski parlament, u nekoliko velikih njemačkih gradova demonstriralo je više od 150.000 ljudi. Svi pod dvije parole: ”Jedna Evropa za sve” i ”Protiv nacionalizma!”.

Uoči glasanja za Europski parlament, grupa europskih povjesničara uputila je dramatično otvoreno pismo javnosti, u kojem upozorava da je projekt EU u raspadu. Dominantni narativi prošlosti nacionalnih država više nisu održivi, trebamo prepoznati našu mnogostrukost a da ne odustanemo od osjećaja jedinstva, pišu.

U trenucima kada je plamen gutao krov katedrale Notre-Dame u Parizu i kada su televizije širom svijeta prenosile te scene uživo, činilo se kao da ih promatra jedan jedinstveni svijet. Zgrožen onime što vidi. Spreman pomoći, čak i nezgrapnim savjetima poput onoga američkog predsjednika (zašto ne upotrijebite zračne traktore?), a ubrzo potom i pozamašnim svotama […]

Zagrebački Jutarnji list jučer je uz jedan tekst objavio intrigantan nadnaslov. On glasi: ”SLUŽBENI BEOGRAD PREKINUO ŠUTNJU O PRESUDI KARADŽIĆU”.

I reakcija Ministarstva vanjskih i europskih poslova, kojom se izražava ”duboko žaljenje” zbog austrijske percepcije koja u okupljanju na Bleiburgu vidi ”fašističku zabavu”, ”najveće okupljanje neonacista u EU-u”, ”skup ekstremne desnice” ili ”skup ustaša”, promašuje suštinu stvari i potvrđuje potpunu dezorijentiranost hrvatske politike kada je riječ o Bleiburgu i njegovim posljedicama.

Skup sjećanja na žrtve fojbi i egzodus Talijana iz Istre i Dalmacije, koji iz izazvao gnjev u Sloveniji i ljutljivu zbunjenost u Hrvatskog, održan je u pograničnom selu koje Talijani zovu Basovizza.

Deklaracija Hrvatskog narodnog sabora usvojena prošle subote u Mostaru, kojom je odbačena presuda Haškog suda protiv šestorice političkih i vojnih vođa nekadašnje ”HR Herceg Bosne” – a tom presudom je, između ostaloga, utvrđeno postojanje udruženog zločinačkog pothvata čiji je cilj bio odcjepljenje dijelova Bosne i Hercegovine i njihovo pripajanje Hrvatskoj

Premijer Plenković prije desetak dana na svečanosti Srpskog narodnog vijeća na pravoslavni Badnjak izjavio je da “i kao što se trajno pomirenje između Francuske i Njemačke nije dogodilo preko noći, trebat će još vremena da zacijele još svježe rane u odnosima između Hrvatske i Srbije”.

U prazničnom broju beogradskog Nina, u komentaru Marka Lovrića, pronalazimo zanimljivu vijest kakvu, na žalost, u Hrvatskoj više nema tko da objavi. Tokom 2019. iz Njemačke će se povući posljednji – ili, kako ćemo tek vidjeti: pretposljednji – ostaci okupacijskih britanskih trupa iz vremena Drugoga svjetskog rata.

Dva tjedna nakon što je Kosovo proglasilo da Sigurnosne snage Kosova prerastaju u Kosovsku vojsku, premijer prištinske vlade Ramush Haradinaj na svojoj službenoj Facebook stranici pohvalio se potpisivanjem sporazuma o ukidanju granica između Kosova i Albanije.