autograf.hr

U ovim tužnim danima opraštanja od Arsena Dedića medije su preplavila sjećanja na velikog umjetnika, pjesnika, glazbenika. Između ostalog, portal Index je objavio i malu antologiju njegovih citata. U nju je uvrštena i ova rečenica: “Bilo bi bolje da smo prestali preslušavati je li točno reći amen ili amin”.

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog godišnjeg odmora autora). ”Za dom spremni” je stari hrvatski pozdrav koji je čak i uglazbljen u operi Nikola Šubić Zrinjski Ivan pl. Zajca. Ova neistinita i stupidna tvrdnja godinama se toliko često gebelsovski ponavlja da je u demokratskoj hrvatskoj javnosti već stekla pravo na javnost kao jedno od ravnopravnih […]

(Opaska uredništva: Ponavljamo raniju kolumnu zbog godišnjeg odmora autora). Uzalud vam trud, trubači, vi koji pušete u ratoborne nacionalističke trube, uvjeravajući pri tom i sebe i svijet kako su vam glazbala anđeoska i evanđeoska. Ne mogu to nikako biti one iste trube i harfe koje na razigranim slikarskim prikazima Isusova rođenja drže anđeli gore na […]

Slovenska muljaža oko Arbitražnog suda, u kombinaciji s predizbornom godinom u Hrvatskoj, napravila je čudo. Izvanredna sjednica Hrvatskog sabora pretvorila se u festival zastupničkog bratstva i jedinstva, neupamćenih u posljednjih dvadeset godina u tolikoj količini na Markovu trgu.

Ovih dana, vjerojatno i pod dojmom tribina koje su podignute ispred zagrebačke koncertne dvorane kako bi uzvanici 4. kolovoza s njih promatrali vojni mimohod u slavu 20. godišnjice pobjedonosne ”Oluje”, netko je od mlađih zaposlenika Lisinskog nešto načuo, pa prenio dalje, i tako nekoliko puta, sve dok nije nastala ova interna glasina: u slučaju lošeg […]

Socijalistička Republika Hrvatska, Skupština općine Zadar. To piše u zaglavlju službenog pisma koje je 26. ožujka 1967. godine upućeno na adresu Muzičke škole u Puli profesoru Perici Vrbančiću. U pismu piše: “Mnogo poštovani druže Vrbančić! Pavle Dešpalj i drug Dinko Fio inicijatori su ovog pisma. Mi smo zadovoljni, što na ovaj način, njihovim posredstvom, ulazimo […]

Uzalud vam trud, trubači, vi koji pušete u ratoborne nacionalističke trube, uvjeravajući pri tom i sebe i svijet kako su vam glazbala anđeoska i evanđeoska. Ne mogu to nikako biti one iste trube i harfe koje na razigranim slikarskim prikazima Isusova rođenja drže anđeli gore na visini pjevajući radosnu poruku mira za sve ljude dobre […]

U vedrim i bistrim večerima ranog ljeta, kad su dani najduži, na zagrebačkom Trgu maršala Tita pred sumrak se događaju čudesne stvari. Nova kuća u kojoj nastaje i živi glazba, Muzička akademija, na zapadnoj je strani trga. Njezino pročelje, okrenuto prema istoku, stoga rano ostaje u sjeni. Ipak, u predvečerje se velike staklene plohe zapale. […]

Bila je to, sama po sebi, velika i važna vijest koju je glazbenički svijet čekao kao što se čeka bijeli dim iznad Sikstinske kapele. Berlinski filharmoničari izabrali su novog šefa-dirigenta koji će 2018. godine naslijediti Engleza Simona Rattlea. Vijest je objavljena prošlog ponedjeljka u predvorju Filharmonije (Philharmonie), kako se zove koncertna dvorana i zgrada izgrađena […]

Tog zimskog jutra krajem 2010. godine glazba mi je pokazala jedno od svojih najljepših lica. Taj doživljaj ostao je pohranjen u vitrini za najveće dragocjenosti. Tamo su odjeci mnogih koncerata u bečkom Musikvereinu, berlinskoj Filharmoniji i salzburškom Festspielhausu. Tamo su nezaboravni zvuci i slike s pozornica milanske Scale, londonskog Covent Gardena, sanktpeterburškog Marijinskog, njujorškog Metropolitana […]

Katarina Livljanić je muzikologinja koja je dobar dio života posvetila proučavanju srednjovjekovne glazbe i pjevanja, osobito sakralnog, kako pučkog, tako i onog kodificiranog u obliku korala. Koliko je cijenjena kao znanstvenica najbolje će reći podatak da je već petnaest godina profesorica navedenih disciplina na pariškom Sveučilištu Sorbonne, a čitave je semestre gostovala i na drugim […]

Zar jedan hrvatski branitelj može biti barbar? Zar može biti terorist, militant i fašist? Ova je pitanja u vrlo službenoj prigodi i na najslužbenijem mogućem mjestu, u Vladi Republike Hrvatske, sjedeći sučelice hrvatskom premijeru i dvojici ministara, odjeven u svečanu odoru visokog policijskog časnika, izrekao Josip Klemm. Ni na jedno od tih pitanja Josip Klemm […]

Westminsterska opatija u Londonu jedna je od najvažnijih crkvenih građevina kršćanskog Zapada, ne samo zbog svoje veličine i gotičke kamene ljepote, nego i kao svjetionik kulture. Grobovi i spomenici podignuti čitavoj plejadi velikih engleskih umjetnika učinili od Westminsterske opatije pravi panteon velikana duha. Odajući im počast, poglavari Anglikanske crkve vodili su se u prvom redu […]

Sumnja je oduvijek bila vjerna sestra onih koji život, smrt i svijet oko sebe pokušavaju vidjeti iznutra, duhom. Sumnja neprestano prati, provjerava, iskušava i učvršćuje svaku istinsku vjeru. Naravno, to ne vrijedi za one koji su svoju vjeru unizili do apsolutne istine i dogme za koju su spremni žrtvovati život, prije tuđi nego svoj. Kažem […]

Viši sud u Beogradu zaključio je višegodišnji proces i pravomoćno rehabilitirao Dražu Mihailovića poništivši presudu od 15. srpnja 1946. prema kojoj je komandant četničkog pokreta osuđen na smrt i dva dana kasnije strijeljan kao veleizdajnik i ratni zločinac. Nova presuda kaže da je onaj prvi proces bio nezakonit, pokrenut i vođen iz političkih i ideoloških […]

”Ti si jedan hrvatski krvnik svog naroda, izrod, hulja. Znam te stara jugoslavenčino. Okružen si huljama, zlotvorima pa ne znaš što radiš. Za milione Hrvata, zapamti, je Tuđman Bog – svetinja. A tko dirne u svetinju, znaš što ga slijedi.”

Na bojišnici kod Saarburga, na njemačko-francuskoj granici, u Prvom svjetskom ratu snimljena je fotografija na kojoj se usred polja vidi visoko kameno postolje, a na njemu kip čovjeka ruku podignutih u zrak. Izgleda kao čovjek koji se predaje. Ali, to nije bilo koji čovjek. Po krpi privezanoj oko bokova u golom čovjeku prepoznajemo Isusa Krista. […]

Odlukom predsjednika Romana Herzoga, od 1996. godine 27. siječnja je upisan u službeni državni kalendar Savezne Republike Njemačke kao Dan sjećanja na žrtve nacional-socijalizma. U mnogim zemljama širom svijeta taj se datum obilježava i kao Dan sjećanja na žrtve Holokausta. Pa tako i u Hrvatskoj.

”Za dom spremni” je stari hrvatski pozdrav koji je čak i uglazbljen u operi Nikola Šubić Zrinjski Ivan pl. Zajca. Ova neistinita i stupidna tvrdnja godinama se toliko često gebelsovski ponavlja da je u demokratskoj hrvatskoj javnosti već stekla pravo na javnost kao jedno od ravnopravnih mišljenja o povijesnim činjenicama.

Nives Celzijus pokorila Lisinski! Kopka me ovaj naslov otkako sam ga barem dva dana gledao na naslovnoj stranici portala velikih novina. Nije važno kojih, premda sam sretan što nisu bile ove u kojima pišem.