autograf.hr

Naše pročišćenje Vlastito prosvjetljavanje naroda u povijesnoj pribranosti i osobno vlastito prosvjetljavanje pojedinca doimaju se različitim stvarima. Ali prvo se događa samo preko drugog. Ono što pojedinci jedni s drugima postižu putem komunikacije može, ako je istinito, postati raširenom sviješću mnogih i tada vrijedi kao samosvijest naroda.

5.Obrana Gdje se optužuje, optuženik ima pravo da bude saslušan. Gdje se poziva na pravo, postoji i obrana. Gdje se primjenjuje sila, onaj na koga se primjenjuje branit će se, ako može. Ako se onaj koji je do kraja pobijeđen ne može braniti, ne preostaje mu – ako želi ostati na životu – ništa nego […]

4.Tko sudi i kome ili čemu se sudi? U kiši optužbi čovjek se pita: tko koga? Optužba je smislena samo ako je određena svojim gledištem i predmetom i ako se time ograničuje, a jasna samo ako se zna tko je tužitelj, a tko optuženik.

3.Sila. Pravo. Milost Da se među ljudima odlučuje silom kad se ne uspijevaju sporazumjeti te da je sav državni poredak kroćenje te sile, doduše tako da ona ostaje monopol države – prema unutra kao prisilna uspostava prava, prema van kao rat – na to se u mirnim vremenima gotovo zaboravilo. Gdje s ratom nastupa sila, […]

2.Posljedice krivnje Krivnja ima izvanjske posljedice koje se tiču opstanka, shvatio to onaj koji je njima pogođen ili ne, a ima i unutarnje koje se tiču samosvijesti, kad sam sebe prozrem u krivnji.

1.Četiri pojma krivnje Valja razlikovati: 1.Kriminalnu krivnju: Zločini su objektivno dokaziva djelovanja koja krše jednoznačne zakone. Instanca je sud, koji u formalnom postupku pouzdano određuje činjenična stanja i na njih primjenjuje zakone.

Gotovo čitav svijet optužuje Njemačku i Nijemce. Ο našoj krivnji raspravlja se sa srdžbom, užasom, mržnjom i prijezirom. Traži se kazna i odmazda. U tome ne sudjeluju samo pobjednici već i neki njemački emigranti, pa čak i neutralne države.

Isus u filmskoj umjetnosti: koliko Isus smije biti čovjek? U više od sto godina pojavilo se mnoštvo filmova o Isusu, nijemih, zvučnih, informativno-poučnih, dokumentarnih, među njima i mnogi koje je i Katolička Crkva s odobravanjem pa čak i oduševljenjem prihvatila.

Isus iz Nazareta – između evanđelja, Crkve i filmskog platna Teško da postoji neki drugi medij koji otvara toliko kompleksnih pitanja kao što je film koji u sebe uključuje mnoštvo aspekata, značenja, asocijacija. Sastavljen od mnoštva pojedinačnih iznašašća, s mnogostrukim funkcijama kao što su informativna, komunikacijska, poučna, dokumentarna, reklamna, zabavna i mnoge druge, ovaj medij […]

Religija i mediji – vrijednosno sučeljavanje ili borba za moć? Sve religije se od svojih početaka obilato služe medijima kako za potrebe naviještanja i širenja svoje poruke, tako i u homiletičko-didaktičke svrhe.

Pod pretpostavkom da se može govoriti o zasebnom filmskom žanru, filmovi o Isusu, bili oni direktni, indirektni ili transfiguracije Isusove osobe, otvaraju cijeli niz pitanja. Ostavljajući po strani kompleksnu filmsku analizu[i] – filmske teorije i refleksije, ovaj tekst želi problemski dotaknuti nekoliko pitanja koja se odnose na postavljenu temu: odnos religije i umjetnosti, odnos religija […]

Religije mnogo toga čine, a neke stvari koje čine – ili ono što ljudi čine u ime religije ili čine skrivajući se iza plašta religije – duboko su zabrinjavajuće.

Oni koji očekuju da će ubrzavanje znanstvenog i tehnološkog napretka dokrajčiti religije čine dvije pogreške – jednu glede religije, a drugu glede znanosti i tehnologije.

Tijekom druge polovice posljednjeg stoljeća, svijet se desekularizirao. Ovaj termin skovao je sociolog Peter Berger koji u svojoj knjizi “Desekularizacija svijeta: povratak religije i svjetska politika” iz 1999. opisuje razvojne tjekove koje sam netom (u prvom nastavku, op. ur.) opisao.

Marginalni redovnik imenom Martin Luther 1517. započeo je vjersku revoluciju. Pedeset godina kasnije, vjerski, društveni i politički ustroj Europe nepovratno se izmijenio. Izum tiskarskog stroja najvažnije je tehnološko ostvarenje 15. stoljeća. Bez njega ne bi bilo reformacije.

Polazište za filozofsku kritiku totalitarizama Činjenica da su se fašizam i komunizam sukobili ne treba nas zavesti na ideju da ne prepoznamo njihovu srodnost s obzirom na shvaćanje naravi ljudske osobe.

Popperova i Guardinijeva kritka totalitarizama Svakako najpoznatiji kritičar totalitarizama svojom idejom o “otvorenom društvu” bio je, i sam najprije zagrijani simpatizer komunizma i začetnik filozofije “kritičkog racionalizma”, nedavno preminuli Sir K. R. Popper.

Pokušaj osvjetljenja izvora totalitarizama Mnogi su filozofi dali odlučujuće impulse za nastanak totalitarizama. Mnogi su nastupili i kao njegovi kritičari. Prema Erichu Voeglinu je srednjovjekovna gnoza prethodnik i krivac totalitarizama. Za Erwina Faula totalitarizam nije ništa drugo do moderni oblik makijavelizma. Jacob L. Talmon mu traži korijene u Francuskoj revoluciji. Hannah Arendt u imperijalizmu i […]

Zasigurno se nikada u povijesti nije toliko govorilo o čovjeku o njegovoj vrijednosti, dostojanstvu i pravima kao danas. Unatoč toga čovječanstvo je, nikad prije kao danas, izloženo mnogostrukim pogibeljima. Klima je u kojoj živi današnji čovjek zaražena. “Ovo je bolesno stoljeće – razmišlja Rubašov glavni junak romana Arthura Koestlera “Pomračenje o podne” – Uočili smo […]

Mitropolit Porfirije u radu donosi različite koncepcije i shvaćanja o smrti koja proistječu iz antičke filozofije kao i suvremene znanosti i psihologije, međutim naglasak stavlja na kršćansko učenje i poimanje smrti. U tome smislu on razmatra dvije vrste smrti: biološku i duhovnu (ontološku) smrt