autograf.hr

Nestrpljivi navijači SDP-a i HDZ-a, dobro raspoređeni po medijima, a i sami stranački asevi, krenuli rušiti Most. Kritiziraju, čemu stručnjaci u Vladi, nerealne su reforme koje traže, cirkusiraju bespotrebnim pregovorima, što čekaju-zemlja propada, pa foto-sačekuše, osobne diskvalifikacije, plasiranje glasina u medijima…

Mislim da velika koalicija nije realna, ali i da je manje dobra od koalicije Mosta s jednom od dvije opcije. Glavni razlog takvog zaključka su odnosi njihovih čelnika i njihov politički profil te nedostatak kritične mase u vodstvima u obje velike stranke koja bi bila spremna na međusobne kompromise i velike reforme. Primjerice, kad sam […]

Johannes Brahms je tek u kasnom, 68. opusu predstavio svoju prvu, genijalnu simfoniju u c-molu. Skrupulozno je na njoj radio gotovo 14 godina. Kad je 1876. u Karlsruheu praizvedena, zlobnici su je, zbog neke daleke sličnosti glazbene građe zadnjeg stavka s IX. Beethovenovom simfonijom, nazvali Deseta Beethovenova

(Opaska uredništva: Zbog spriječenosti autora ponavljamo raniju kolumnu). Rossinijeva ”Kradljiva svraka” – pretvorba i privatizacija, državno sponzorirani kriminal Legenda kaže da je Gioacchino Rossini, iznimno talentirani skladatelj, zapravo bio lijen. Često je kasnio i opere dovršavao u zadnji čas.

Današnja politička situacija pred nadolazeće izbore asocira me na Verdijevu operu ”Moć sudbine”. Naručena od Opere u Sankt Petersburgu, praizvedena je 1862. i kasnije, u revidiranoj verziji, izvedena bezbroj puta šriom svijeta. Prekrasna uvertira emancipirala se i postala hit i na koncertnim podijima.

Rossinijeva ”Kradljiva svraka” – pretvorba i privatizacija, državno sponzorirani kriminal Legenda kaže da je Gioacchino Rossini, iznimno talentirani skladatelj, zapravo bio lijen. Često je kasnio i opere dovršavao u zadnji čas.

Svaki narod ima svoje mitove i legende. I Hrvatska ima svoje, neke istinite, neke lažne. Neke slavne, na ponos i diku, druge šuplje, s ozbiljnim negativnim utjecajem na društvo. Odluka Ustavnog suda o nezastarijevanju pretvorbenog kriminala i ratnog profiterstva tjera da razmislimo o nekim našim mitovima i legendama.

“Dies Irae” ili Dan gnjeva, tekst iz 13. stoljeća koji je, smatra se, napisao Tommasso da Celano, opisuje Sudnji dan ili Strašni sud, kako neki kažu. Taj zadnji, Sudnji dan, duše dolaze pred Božje prijestolje gdje se preispituje njihov život. Dobri su spašeni, a zli bačeni u vječni plamen.

Znam, već i površni poznavatelji glazbe s pravom će upitati što povezuje brilijantnu ”Istarsku suitu”, skladbu našeg skladatelja Natka Devčića i genijalnu kasnoromantičnu skladbu ”Also sprach Zarathustra”, op. 30 Richarda Straussa.” Istarsku suitu” Natko Devčić je napisao 1948. godine u tzv. nacionalnom stilu koristeći istarski folklor.

John Gay, engleski pjesnik i satiričar i skladatelj Johann Christoph Pepusch davne su 1728. godine napisali iznimno izvođenu i popularnu, kako je neki zovu, baladnu operu s nazivom Prosjačka opera. Zapravo, bila je to anti-opera, parodija na tada dominantnu i pomodnu tzv. talijansku operu. Opisujući događaje u zloglasnom zatvoru Newgate, koristeći popularne škotske narodne napjeve, […]

John Gay, engleski pjesnik i satiričar i skladatelj Johann Christoph Pepusch davne su 1728. godine napisali iznimno izvođenu i popularnu, kako je neki zovu, baladnu operu s nazivom Prosjačka opera. Zapravo, bila je to anti-opera, parodija na tada dominantnu i pomodnu tzv. talijansku operu. Opisujući događaje u zloglasnom zatvoru Newgate, koristeći popularne škotske narodne napjeve, […]

Dan je državnosti, ne farbajte Hrvatsku u crno! Moja domovina! Poetski usklik hrvatskih glazbenika koji su u najtežim trenucima agresije na Hrvatsku zapjevali o ljepoti naše zemlje srdaca punih ljubavi i želje za mirom.

Dan je državnosti, ne farbajte Hrvatsku u crno! Moja domovina! Poetski usklik hrvatskih glazbenika koji su u najtežim trenucima agresije na Hrvatsku zapjevali o ljepoti naše zemlje srdaca punih ljubavi i želje za mirom.

Dan je državnosti, ne farbajte Hrvatsku u crno! Moja domovina! Poetski usklik hrvatskih glazbenika koji su u najtežim trenucima agresije na Hrvatsku zapjevali o ljepoti naše zemlje srdaca punih ljubavi i želje za mirom.

Kad sam pred par godina u Knesetu, pred izraleskim parlamentarcima i preživljelim žrtvama Jasenovca rekao kao je ustaška zmija još tu među nama, tada nejaka i pritajena, ali opasna, arlauknuo je zbor dežurnih desničara. Ma koje ustaštvo, koje trice! To je domoljublje, ne ustaštvo, predsjednik nam je komunjara, srpski i britanski špijun, veleizdajnik! Razni despoti, […]

Etida, instrumentalna skladba namijenjena vježbanju određenih tehničkih elemenata, u djelima je nekih skladatelja postala puno više, vrhunsko umjetničko djelo. Među najpoznatijim etidama koje su se izdigle daleko iznad razine tehničkih vježbi i postale dio najprestižnijeg umjetničkog repertoara su Chopinove klavirske etide. Jedna od njih, ona koja nosi naziv ”Revolucionarna“ (br. 12. Op. 10) posebno mi […]

Piše mi moj prijatelj i urednik portala Drago Pilsel svakog utorka i pita jesam li dovršio kolumnu. Kaže: čita te jako puno ljudi. Razočarat ćeš ih… A ja nisam uvijek redovit pisac. Kažem: znaš Drago, putujem, pišem, pa studenti, pa politika….. Nekad preskočim, nekad ipak pred jutro iznjedrim tekst. Tako i sinoć. Kažem: Drago, osnivam […]

Maestralna 7. simfonija u C-duru, op. 60, ”Lenjingradska simfonija“ Dmitrija Šostakovića, ima posebno mjesto u povijesti glazbe, ali i povijesti svijeta. Veliki majstor, koji je dulje vrijeme bio u nemilosti svemoćnog gospodara života i smrti Staljina, napisao je brilijantnu simfoniju za koju mnogi misle da opisuje stradanje ljudi u opkoljenom Lenjingradu, njihovu borbu i pobjedu.

Maestralna 7. simfonija u C-duru, op. 60, ”Lenjingradska simfonija“ Dmitrija Šostakovića ima posebno mjesto u povijesti glazbe, ali i povijesti svijeta. Veliki majstor, koji je dulje vrijeme bio u nemilosti svemoćnog gospodara života i smrti Staljina, napisao je brilijantnu simfoniju za koju mnogi misle da opisuje stradanje ljudi u opkoljenom Lenjingradu, njihovu borbu i pobjedu.

(Opaska uredništva: zbog spriječenosti autora, koji se nalazi u inozemstvu ponavljamo govor koji je predsjednik Josipović održao 2010., na početku mandata, na mjestu toga ustaškog logora smrti Jasenovac). Govor predsjednika RH Ive Josipovića na obilježavanju 65. obljetnice proboja logoraša Jasenovca, 18. 4. 2010., Jasenovac