autograf.hr

Obvezatne mjere predostrožnosti vrijede za cijelu Hrvatsku, a hvarska procesija Za Križen na Veliki četvrtak, održala se, pod određenim uvjetima doduše, ali se održala. Obrazloženje Nacionalnog stožera za taj izuzetak je da je ta procesija nematerijalna kulturna baština pod zaštitom UNESCA i da na Hvaru nema nijedne oboljele osobe.

Povijest jest kriza, gibanje, spirala u kretanju uzbrdo do prevratničke točke, do krize. ”Svaka kriza nas nečemu uči.” Istina je, koronavirus prisiljava nas na disciplinirano pridržavanje sigurnosnih i preventivnih mjera, na racionalno ophođenje sa svim neizvjesnostima i nepredvidljivostima, potiče nas na solidarnost i suzbijanje potrebe otarasiti se nagomilanih afekata na leđima ukućana.

Pamćenje me podsjeća da je aktualna situacija donekle usporediva s onom iz 1986. godine, kad su stizale prve vijesti o havariji nuklearke Černobil. Doduše, vijesti su se nekoliko dana tretirale kao neprovjerljive glasine iz svijeta iza Željezne zavjese, jer su odande stizale iz disidentskih krugova i to vrlo rijetko.

Izašao je na svjetlo dana dvostruki život još jednoga katoličkoga svećenika – još jednoga koji je svoj duhovni autoritet zlorabio i koji je uživao glas svetosti (vidi kolumnu Jadranke Brnčić ”Kako je Jean Vanier umro po drugi put”).

Nakon Sinode o Amazoniji postavlja se pitanje što piše u Papinoj  ”probudnici”. Svakako ništa od ovoga što su mediji rastrubili, prije no što su novinari mogli pročitati ”Exhortaciju” – ”Querida Amazonia” (”Ljubljena Amazonija”) pape Franje.

Povodom smrti bečkog ”svećenika pobunjenika” Adolfa Holla (1930.-2020.). Papa Benedikt XVI. se u propovijedi na Veliki četvrtak 2012. godine strogo kritički osvrtao na različite svećeničke i mješovito-svećeničke skupine koje se sada već skoro pedeset godina ne žele miriti s blokiranim reformama potaknutim Drugim vatikanskim saborom. Papa (danas papa emeritus) Joseph Ratzinger naglasio da je posrijedi […]

Požar u privatnom staračkom domu, zapravo u preuređenoj štali, gdje su bili smješteni nepokretni korisnici odjekivao i izvan granica Republike Hrvatske. Austrijska radiotelevizija je u svojim središnjim dnevnicima izvještavala o tome – i nova tirkizno-zelena koalicijska vlada ukazala se, umjesto na planiranom gradilištu u staračkom domu – onamo, gdje se političari, ako uopće zalutaju uglavnom […]

U predizbornim nadmetanjima, u međusobnom podbadanju i obračunavanju grešaka jednog i drugog kandidata, mnogo je toga zanemarivano što bi bilo prijeko potrebno prodiskutirati. Mislim na ozbiljni propust koji nije stvar prošlosti, nego nastavlja biti ozbiljnim propustom. Propustom koji će utjecati na budućnost – našu budućnost, budućnost kontinenta i cijeloga svijeta.

Osvrt na Madridsku konferenciju o zaštiti klime (2.-13.12.19.) Na ekranu izgleda sablasno – kako tek mora biti u stvarnosti. Razorni požari u Australiji i Kaliforniji, snježne oluje na američkoj istočnoj obali i u Kanadi, novi tsunami na azijskim obalama, zemljotres uslijed tektonskih pomjeranja osjećao se i na Balkanskom poluotoku: – epicentri katastrofa mogu biti daleki […]

Telegramova vijest o ”uroti” Konferencije njemačkih biskupa i Središnjeg odbora njemačkih katolika protiv Vatikana zvuči alarmantnom. ”Započeli su u nedjelju revolucionarne rasprave o reformama unutar Katoličke crkve. Biskupi u sprezi s laicima-profesionalnim katolicima spremaju Papi urotu”, sugerira izvjestitelj.

Na Veliki petak 1959. godine papa Ivan XXIII. u Velikoj molitvi (”Oremus et…”) izostavio je, iznenađujuće za jedne, zbunjujuće druge, iz sveopće molitve za Židove pridjev ”perfidis” (od Tridentskog sabora molilo se ”et pro perfidis Judaeis”). Na poziv ”Flectamus genua” spustio se na koljena, kao i celebrant, ministranti i sav zbor vjernika moleći ”za papu”, […]

U europskim medijima izvještavanje o Izvanrednoj biskupskoj konferenciji o Amazoni (koja je nakon 14 dana završila 27. listopada) fokusiralo se na očekivanja značajnijih promjena za Crkvu: sinoda je bila najavljena kao savjetovanje o ”novim putovima za Crkvu i za integralnu ekologiju”.

”Statistika je kao djevojka u bikiniju. Vidi se sve i ništa”. Ne mogu drukčije opisati svoj stav prema anketi Krunoslava Nikodema (Filozofski fakultet) i Siniše Zrinščaka (Pravni fakultet) koju je predstavio Jutarnji list od 26. listopada ove godine. Iz njihove komparativne analize slijedi, prema osvrtu na taj tekst Jurice Pavičića (objavljenom u istom broju Jutarnjeg […]

Na predstavljanju radova jesenskoga plenarnoga zasjedanja HBK (IKA, 18. listopada 2019.) gospićko-senjski biskup Zdenko Križić, predsjednik Biskupske komisije za liturgiju i predsjednik Vijeća HBK za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskoga života, predstavio je hrvatski prijevod dokumenta Kongregacije za katolički odgoj “Muško i žensko stvori ih. Prema putu dijaloga o pitanjima roda u obrazovanju”.

Austrija je u nedjelju 29. rujna izglasala novog – starog kancelara i šefa buduće Vlade. Mlad, ležerno profesionalan, reprezentativan yuppie nije bio iznenađenje. Zato su iznenadili Zeleni i još mlada stranka neoliberalnog usmjerenja Neos u boji ruže. Dvije su stranke – mirno se može reći gubitnici – potučene do nogu: desničarska Slobodarska stranka i Socijaldemokratska […]

Klenovica, maleno primorsko mjesto 8 km južno od Novog Vinodolskog, sastoji se od zaselaka Cvitkovići, Kalanji, Miletići i Žrnovnica. Klenovica je u 19. i ranom 20. stoljeću bila na glasu kao ribarsko mjesto, a sve do kraja 20. stoljeća i zbog tunara.

“Mrak se spustio“ diljem Europe, između 1920.-1930. godine i dogodilo se ono što – naknadno – nitko nije htio, nitko se ne osjeća krivim, svi pokazuju prstom u svakoga.

Smijem li kritizirati biskupa? Ne, to se ne smije. Glas Koncila smatra da je kritika biskupovih očitovanja tipičan simptom toga da komunizam još uvijek nije potpuno iščeznuo iz glava novinara, političara, javnih djelatnika.

U liturgijskoj godini je Velika Gospa, onakvu kakvu je svetkuje katolički puk, zasigurno najveći marijanski blagdan. Kolovoz je posvećen njoj, koja je prema dogmi iz 1950. godine dušom i tijelom iznesena u nebo. To je trijumfalna završnica njezina Bogu posvećenog života i konačni cilj svake ljudske egzistencije.

Svaka čast publici Filmskog festivala u Puli, koja je nagradu Zlatna palma dodijelila filmu Dane Budisavljević o njenoj prezimenjakinji Diani Budisavljević rođenoj Obexer iz Innsbrucka, humanitarki za vrijeme Drugoga svjetskog rata, ali zaboravljenoj i danas kontroverznoj – kao što se vidi iz novinskih komentara odluke pulskog žirija.