autograf.hr
novinarstvo s potpisom
UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!
Brojni neistraženi zločini
U četvrtak 17. Srpnja je obilježen Svjetski dan međunarodne pravde (International Criminal Justice Day), a ujedno je i bila godišnjica usvajanja Rimskog statuta kojim je osnovan Međunarodni kazneni sud. Prenosimo priopćenje Documente:
”Obilježavanjem 17. srpnja na simboličnoj razini se iskazuje solidarnosti sa žrtvama zločina protiv čovječnosti, genocida i ratnih zločina, a sve u cilju podrške sistemu međunarodne kaznene pravde.
U Bazi podataka ratnih zločina DORH-a evidentirano je 490 zločina…
Taj dan je prilika da se još jednom ukaže na poraznu činjenicu da su brojni zločini, počinjeni za vrijeme rata u Hrvatskoj, još uvijek neistraženi, neprocesuirani ili tek djelomično procesuirani.
U Bazi podataka ratnih zločina DORH-a evidentirano je 490 zločina: 393 zločina (80%) počinili su pripadnici srpskih formacija – JNA ili formacija tzv. SAO Krajine, 86 zločina (18%) pripadnici hrvatskih postrojbi – HV-a ili MUP-a RH, 2 zločina (manje od 1%) pripadnici tzv. Narodne obrane Autonomne pokrajine Zapadna Bosna, i 7 zločina (1,4%) pripadnici za sada neidentificiranih postrojbi.
I dalje su, primjerice, nepoznati počinitelji zločina počinjenih širom nekadašnje općine Vukovar u ljeto i jesen 1991. godine…
Krajem 2013. godine DORH-u su bili poznati počinitelji 317 zločina. Počinitelji 173 zločina bili su potpuno nepoznati. No tek 115 zločina (23,47%) u potpunosti je riješeno. U svakoj od nekoliko prethodnih godina u potpunosti se riješilo po 3 zločina.
I dalje su, primjerice, nepoznati počinitelji zločina počinjenih širom nekadašnje općine Vukovar u ljeto i jesen 1991. godine: nad hrvatskim i drugim nesrpskim civilima i braniteljima Bogdanovaca, Svinjarevaca, Petrovaca, Topojevaca, Bokšića, Čakovaca, …, ili zločina počinjenih likvidacijama srpskih civila u Vukovaru.”
Prenoseći ovo kratko priopćenje Documente, redakcija našega portala ohrabruje udrugu Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava – Osijek i Građanski odbor za ljudska prava te svakog onog građanina koji bilo kada i bilo gdje radi na promociji kulture ljudskih prava i na konsolidaciji pravne države.
• Nina Simone: Roman
• Knjiga mojih života
• Gabrijela ne smije umrijeti
• Alikvot
• Aktovka
• Standardni jezici i sociolekti u 21. stoljeću
• Sarina druga ljubav
• Narodni preporod u Istri (1860 – 1907)
• Saznanje i politika
• Prijateljstvo
> Svi tekstovi ovog autora
DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA
ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
vrijeme i suodgovornosti
Donacije
Cigle
ekumena
javni servis
prometej
argentinski roman
povratak adolfa pilsela
u što vijerujemo
fraktura 1
