autograf.hr

novinarstvo s potpisom

 
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Bizarni izazovi na TikToku za mnogu djecu su i smrtonosni

AUTOR: Aleksandar Maršavelski / 20.08.2022.

Aleksandar Maršavelski

Iako su u javnosti uvijek aktualne teme početka i kraja života, ipak malo tko zna u Hrvatskoj, osim zdravstvenih radnika, da je smrt definirana jednim pravilnikom.

Pravilnici se nalaze pri samom dnu u hijerarhiji općih pravnih akata. Oni dolaze nakon Ustava koji regulira pravo na život u članku 21., međunarodnih ugovora poput Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava koja također regulira pravo na život u članku 2., te zakonskih akata poput Zakona o zaštiti prava pacijenata gdje je, primjerice, u članku 24. regulirano tko ima pravo na uvid u njegovu medicinsku dokumentaciju u slučaju pacijentove smrti.

Ali sama smrt je eto definirana jednim pravilnikom koji potpisuje ministar zdravstva.

Krenimo najprije sa smrtnim slučajem koji je bio povod za pisanje ove kolumne.

Dvanaestogodišnji Archie Battersbee živio je u Southendu, britanskom gradu 60-ak kilometara istočno od Londona, trenirao je gimnastiku i borilačke vještine, išao u školu, a slobodno vrijeme je kao i mnoga djeca njegove dobi provodio na društvenoj mreži TikTok.

Iako boravak 12-godišnjaka prije mobitela ili tableta naizgled ne povlači za sobom rizik od tjelesnih ozljeda do kojih može, primjerice, doći tijekom treninga gimnastike ili borilačkih vještina, za Archieja je upravo jedna ”bezazlena” aplikacija na mobitelu bila pogubna.

Njegova majka ga je pronašla 7. travnja ove godine kako leži na podu u njihovom domu bez svijesti s povezom stegnutim oko vrata. Hitno je prevezen u bolnicu, gdje se nalazio u komi priključen na aparate za održavanje vitalnih funkcija. Oštećenja mozga bila su prevelika da bi ga se povratilo u život, ali se roditelji nisu mirili s njegovom smrću.

Unatoč tome, 6. kolovoza su ga liječnici isključili s aparata te je njegova smrt otvorila brojne polemike vezane za opasnost društvenih mreža po djecu, ali i pitanje eutanazije.

Bizarni izazovi na TikToku koji se šire među mlađom populacijom svakako otvaraju pitanje ograničenja slobode govora na društvenim mrežama. Najbizarniji među njima su izazovi poput ”Anđela smrti” u kojoj su se korisnici TikToka bacali pod kamione, vlakove i automobile nadajući se da će u zadnji čas izbjeći nalet.

Takvi opasni izazovi prisutni su i kod nas, što potvrđuje događaj koji je prošli ponedjeljak zabilježio Branimir K. Hackenberger, profesor s odsjeka biologije Sveučilišta u Osijeku, gdje je vozeći se u 21:15 automobilom bio prisiljen zakočiti kada je nasred ceste spazio dječaka koji sjedi s mobitelom u ruci!

Premda TikTok nastoji zabraniti izazove koji ugrožavaju živote korisnika, najviše smrti izazvala je igra gušenja na TikToku poznata pod nazivom Blackout Challenge (”izazov onesvješćivanja”). Upravo ta igra, od ranije poznata američkom Centru za praćenje i prevenciju bolesti, bila je uzrok smrti 82 djece, a od travnja ove godine još je najmanje osmero djece preminulo, među kojima i 12-godišnji Archie.

Radi se o izazovu u kojem se korisnici potiču da zadrže dah, često uz pomoć sredstava za gušenje (remen, uže, kabel i slično), dok se ne onesvijeste zbog nedostatka kisika.

Stoga, dok se zapadni regulatori brinu zbog prijetnje nacionalne sigurnosti koju predstavlja TikTok kao aplikacija u vlasništvu kineske korporacije ByteDance, trebali bi se ponajprije okrenuti reguliranju svih društvenih mreža u cilju zaštite najmlađih korisnika interneta.

Korporacije koje upravljaju društvenim mrežama danas koriste umjetnu inteligenciju kako bi svoje korisnike što dulje zadržavali na svojim web stranicama i aplikacijama te u velikoj mjeri već cenzuriraju nepoželjne sadržaje, iako se cenzura još uvijek u velikoj mjeri oslanja na prijave samih korisnika (primjerice, Facebook omogućuje korisnicima prijavljivanje pornografskog sadržaja, spama, nasilje, nezakonite prodaje, uznemiravanja, samoubojstva i samoozljeđivanja, lažnih informacija, govora mržnje, terorizma i drugo).

Opasnost intervencije u objavi korisnika društvenih mreža leži u pogreškama kod cenzuriranja. Prije nekoliko godina tako je s YouTubea bila skinuta epizoda satirične emisije Prime Time u kojoj je voditelj nosio masku Ku Klux Klana s oznakama hrvatske policije na sakou i u pozadini, a kako bi skrenuo pozornost na nezakonito postupanje hrvatske policije prema dvojici studenata iz Nigerije koje je, nakon što ih je zatekla u Zagrebu, protjerala u Bosnu i Hercegovinu!

Takvi oblici cenzure nesumnjivo predstavljaju kršenje slobode izražavanja.

Vratimo se na slučaj 12-godišnjeg Archieja. Njegovi roditelji se nisu mirili s njegovom smrću te su pokrenuli pravnu bitku kako bi spriječili njegovo isključenje s aparata.

Dana 26. travnja tražili su od Visokog suda u Londonu da zabrane isključivanje njihovog sina s aparata. Sud je u svibnju naložio da se izvrši test Archijevih moždanih funkcija. Test stimulacije moždanih živaca bio je proveden 16. svibnja, ali liječnici nisu utvrdili odgovor na stimulaciju.

Stoga, 13. lipnja Sud je utvrdio da je Archie možda mrtav i dopustio bolnici da ga isključi s aparata. Roditelji su se žalili, Visoki sud je dopustio ponavljanje postupka pred drugim liječnicima, ali ishod je bio isti te su se ponovo žalili.

Konačnu odluku donijelo je tročlano vijeće Visokog suda 25. srpnja koje je dopustilo isključivanje Archieja s aparata.

Roditelji su zatim 28. srpnja pokrenuli postupak pred UN-ovim Odborom za prava osoba s invaliditetom koji je dan kasnije zatražio od Ujedinjenog Kraljevstva da se ”suzdrži od toga da Archieju uskrati medicinski postupak kojim se održava u životu” dok predmetni Odbor ne prouči predmet.

Kako engleski sudovi nisu zadovoljili njihov zahtjev da se odgodi isključenje s aparata, roditelji su se 3. kolovoza obratili Europskom sudu za ljudska prava pozivajući se na odredbe Konvencije o pravu na život (članak 3.), pravu na pošteno suđenje (članak 6.), pravu na poštivanje privatnosti i obiteljskog života (članak 8.) te pravu na slobodu vjeroispovijesti (članak 9.). Odmah su tražili privremenu mjeru zabrane obustave liječničkog tretmana održavanja na životu 12-godišnjeg Archieja.

Međutim, Europski sud za ljudska prava je istog dana odbio zahtjev za privremenom mjerom navodeći da se ”Sud neće miješati u odluke nacionalnih sudova u pogledu nastavka liječenja održavanjem u životu Archieja Battersbeeja” (AB i ostali protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br. 37412/22). 

To je bilo očekivano, imajući u vidu ranije odluke, poput one u predmetu Lambert protiv Francuske (br. 46043/14), gdje je Veliko vijeće Suda u Strasbourgu odlučilo da države članice imaju slobodu procjene u tome hoće li dopustiti isključivanje s aparata pacijenata koji se umjetno održavaju u životu. 

Ovakvi slučajevi su toliko nesporni za Europski sud da se on više niti ne upušta u meritorno odlučivanje u takvim predmetima, već ih rješava na razini dopuštenosti. 

Upravo je i prošle godine u jednom britanskom slučaju petogodišnja djevojčica u vegetativnom stanju s akutnom nekrotizirajućom encefalopatijom bez mogućnosti oporavka, izgubila pravo tražiti nastavak tretmana (Parfitt protiv Ujedinjenog Kraljevstva, br. 18533/21).

Isključenje osobe koja se nalazi u komi s aparata potpada pod tzv. ”pasivnu eutanaziju” koja je u Hrvatskoj dopuštena. 

Prema članku 17. Zakona o zaštiti prava pacijenata, za pacijenta koji nije pri svijesti, osim u slučaju neodgodive medicinske intervencije, suglasnost za pojedini dijagnostički ili terapijski postupak daje njegov zakonski zastupnik ili skrbnik. 

U članku 260. Obiteljskog zakona regulirano je da sud u izvanparničnom postupku odlučuje o mjerama za održavanje na životu štićenika, osim ako je prethodno dao tzv. anticipiranu naredbu u pogledu toga želi li se da ga se održava na životu ili ne. 

Međutim, da se Archiejev slučaj dogodio u Hrvatskoj ne bi za njega postojala mogućnost niti anticipiranih naredbi (sve da se i ne radi o 12-godišnjem djetetu) niti odluke roditelja kao zakonskih zastupnika. 

Naime, u članku 2. Pravilnika o načinu, postupku i medicinskim kriterijima za utvrđivanje smrti osobe čiji se dijelovi tijela mogu uzimati radi presađivanja piše sljedeće:

”Smatrat će se da je nastupila smrt osobe … ako je kod te osobe nastao potpuni i konačni prestanak moždane cirkulacije (smrt mozga)”. 

Zatim u članku 3. Pravilnika piše ”Smrt mozga podrazumijeva ireverzibilni prekid funkcije velikoga i malog mozga te moždanoga debla. Dijagnoza se postavlja temeljem kliničkog pregleda, a potvrđuje se jednim od parakliničkih potvrdnih testova”.

Ovu pravnu bitku su izgubili, ali izgleda da Archiejevi roditelji imaju veće šanse u tužbi protiv TikToka. U Americi nekolicina roditelja preminule djece u pogibeljnom Blackout Challengeu već vodi sudske postupke protiv ove društvene mreže. 

Dakako, tužba ne može vratiti njihovo dijete, ali može utjecati da se drugoj djeci ne dogodi isto.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

     Tri prijedloga za vladavinu prava i ''Treću republiku''
     Curenje poruka iz pametnog ''telekrana''
     Posvojena djeca doktora Konga
     Lišeni osjećaja empatije prema žrtvama: pravosuđe bez duše
     Trgovanje ljudima – moderni oblik ropstva u brojkama
     Pravo na pobačaj na prekretnici
     Putin i stranka prevaranata i lopova su neprijatelji mira
     Trideset godina izgradnje sustava ljudskih prava u RH
     Pitanja prava na hrvatsko državljanstvo
     Što moramo naučiti iz smrti Madine Hosseini

> Svi tekstovi ovog autora
  • DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

  • MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:
  • ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

    VRIJEME SUODGOVORNOSTI – ostale emisije

     

  • vrijeme i suodgovornosti

  • Facebook

  • Donacije

  • Cigle

  • ekumena

  • javni servis

  • prometej

  • argentinski roman

  • povratak adolfa pilsela

  • u što vijerujemo

  • fraktura 1